Važnost uključivanja u rad romskih udruga i mentorska pomoć istaknuti su na Prvom kongresu mladih Roma

0
32
Foto: SRRH "KALI SARA"

Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” organizirao je Prvi kongres mladih Roma koji se održao od 9. do 11. listopada 2020. godine u Hotelu International. Iako je do samog kraja bilo nezivjesno hoće li se zaista održati zbog epidemiološke situacije te postojećih mjera, organizacijski odbor koji su činili mladi studenti i studentice, Martina Oršuš, Marina Horvat, Renata Bogdan i Dario Bogdan, bili su pripravni za realizaciju u zadnji tren, pokazujući tako zavidan nivo profesionalnosti. Ovaj smo Kongres organizirali sa željom da s mladima podijelimo mnoga korisna iskustva kroz stručna i kvalitetna predavanja i radionice, a koja će oni moći podijeliti dalje sa svojom širom zajednicom. Mladi su naša budućnost i nada za bolje sutra u čijoj izgradnji moraju sudjelovati svojim obrazovanjem i integracijom bez asimilacije, istaknula je Suzana Krčmar, predsjednica SRRH “KALI SARA”.

Organizaciju Prvog kongresa mladih Roma podržao je Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH, a čiji se ravnatelj Alen Tahiri na samom početku obratio prisutnima. Vjerujem kako ste svjesni činjenice da sudjelujete u događaju koji se odvija po prvi puta te je već zbog toga poseban i može se smatrati povijesnim, kazao je Tahiri te nastavio kako je cilj ovog skupa raspraviti o problemima, predložiti rješenja, stvoriti inicijative i isplanirati prijedloge za djelovanje koji će dovesti do stvarnih pomaka i promjena.

U okviru Kongresa održalo se više stručnih predavanja: Stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima, Obrazovanje pripadnika romske nacionalne manjine, Proaktivno djelovanje mladih Roma u zajednici, Uključivanje mladih Roma u političko djelovanje, Mjere aktivne politike zapošljavanja, Smisao učenja u 21. stoljeću i Program POS-a kao mogućnost rješenja stambenog pitanja, a nakon kojih su uslijedile rasprave i  radionice.

Brankica Alujević Grgas, glavna tajnica Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, upoznala je sudionike Kongresa sa sustavom stambenog zbrinjavanja na području Republike Hrvatske, posebno se osvrnuvši na stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima te područjima od posebne državne skrbi. Osim o zakonodavnom okviru unutar kojeg svi zainteresirani mogu pronaći informacije, govorila je o ciljevima ovog sustava, korisnicima koji imaju pravo na ostvarenje pogodnosti, konkretnim modelima stambenog zbrinjavanja, iznosima najamnina za stambene jedinice unutar sustava te ih upoznala s Institutom izvanrednog stambenog zbrinjavanja koji se primjenjuje u slučaju poplave, požara, klizišta, potresa, eksplozije i drugih izvanrednih okolnosti zbog kojih pojedinac ili obitelj ostanu bez stambene jedinice u kojoj prebivaju. U završnom dijelu predavanja detaljno je objasnila postupak za ostvarivanje prava.

Foto: SRRH “KALI SARA”

Ispred Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, Goran Golenić i Ivan Paić informirali su sudionike Kongresa o Programu poticane stanogradnje (POS) kao mogućem načinu rješavanja stambenog pitanja. Navedeni program je sustavno organizirala stanogradnja poticana javnim sredstvima s ciljem da se građanima Hrvatske omogući rješavanje stambenog pitanja pod uvjetima znatno povoljnijim od tržišnih, a najviše u pogledu cijene, kreditnih uvjeta i rokova otplate uz garantiranu kvalitetu.

O problemima s kojima se djeca i mladi Romi susreću prilikom odlučivanja o obrazovanju govorio je Nandor Čapo, načelnik Sektora za nacionalne manjine pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Pripadnici romske nacionalne manjine suočeni su s dvostrukim problemom oko pitanja obrazovanja. S jedne strane, česte su situacije kada romska djeca nemaju mogućnost pristupa obrazovnom sustavu zbog financijskih poteškoća ili nedostatka potrebne dokumentacije roditelja, a s druge strane, postoje i situacije kada djeca ne nailaze na roditeljsku potporu pri ostvarivanju uspješnih rezultata, započeo je Čapo svoje predavanje te dodao kako je iz tih razloga potrebno educirati i roditelje i djecu te im olakšati pristup i opstanak u obrazovnom sustavu. U nastavku predavanja govorio je o programima i mjerama kojima Ministarstvo obrazovanja i znanosti nastoji ostvariti kvalitetno i inkluzivno obrazovanje, društvenu integraciju u multikulturalnom okruženju, uključenost u širu društvenu zajednicu, senzibiliziranje pripadnika većinskog stanovništva za temeljitije prihvaćanje prava romske nacionalne manjine te povezivanje i međuresornu suradnju svih sudionika u odgojno-obrazovnom procesu.

U raspravi koja je usljedila sudionike je najviše zanimalo koja se područja smatraju područjima posebne državne skrbi te potpomognutim područjima, a neki od sudionika iznijeli su svoje situacije uključujući i poteškoće s kojima su se susreli pri rješavanju vlastitog stambenog pitanja. Rasprava o obrazovanju pokazala je veliki interes mladih za ovo područje. Tražili su detaljnije informacije o, primjerice, ostvarivanju prava na stipendiju te o mogućnosti direktnog upisa na fakultet, a koji trenutno postoji samo na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Kao jedan od najvećih problema s kojim se mnogi susreću tijekom obrazovanja istaknuli su nemogućnost pronalaska radnog mjesta za odrađivanje prakse kao obaveznog dijela za završetak srednje strukovne škole. Nekolicina njih spomenula je kako su prilikom traženja posla naišli na diskriminaciju poslodavaca koji su im otvoreno rekli da ne žele zaposliti pripadnike romske nacionalnosti kako ne bi narušili ugled svojeg poduzeća.  U raspravu se uključio i doc. dr. sc. Aleksandar Racz, prodekan za izdavaštvo Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, koji je upravo za vrijeme svog mandata kao dekana na navedenom Veleučilištu donio odluku o izravnom upisu pripadnika romske nacionalne manjine te tim korakom motivirao velik broj romskih srednjoškolaca na daljnje obrazovanje. Sudionicima Kongresa Racz je održao i iscrpno predavanje o smislu učenja u 21. stoljeću u kontekstu tehnologije koja nas okružuje, a kojom nam je znatno olakšan pristup informacijama. Opisujući vlastita iskustva u obrazovnom sustavu te navodeći primjere ljudi koji su bili spremni raditi na svom obrazovanju i razvijanju sebe kao osobe istaknuo je kako se bez obzira na svu tehnologiju jedino kroz obrazovanje svakog pojedinca može postići cjelovita osobna i društvena promjena. Svoje je predavanje, zatim, završio vrlo motivirajućim riječima: Korijeni učenja su gorki, ali su plodovi slatki. Vi možete promijeniti svijet i napraviti ga boljim mjestom.

Foto: SRRH “KALI SARA”

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi, ujedno i pokrovitelj Prvog Kongresa mladih Roma u Hrvatskoj, sudionicima je održao predavanje o uključivanju mladih u političko djelovanje svjestan da već sama riječ politika među mlađom dobnom skupinom ne ostavlja pozitivan dojam. Većina mladih je nezadovoljna trenutačnom situacijom pa apstiniraju od bilo kojeg oblika političkog aktivizma, konstatirao je Kajtazi i dodao kako upravo zbog toga društvo stagnira. To je negativan stav kojeg bi trebalo iskorijeniti uvođenjem građanskog odgoja koji bi mladima od samog početka obrazovanja usadio svijest o sposobnosti i spremnosti za političko djelovanje.  Kajtazi je mladim Romima i Romkinjama objasnio važnost obrazovanja za izgradnju osobnosti, kao i potrebu da prije svega budu stručnjaci u svom zanimanju, a što će doprinijeti njihovoj osobnoj sigurnosti u sebe i svoje znanje te što smatra preduvjetom aktivnijeg uključivanja u politički život. Politika nam pruža mogućnost da artikuliramo svoje ideje i radimo na temama koje nas zanimaju, istaknuo je te dodao kako mladi sigurno imaju ideja i načina za poboljšanje politike u državi što najčešće i pokazuju kada za to dobiju priliku, a dobrim početkom političkog djelovanja smatra lokalnu razinu vlasti na kojoj je puno mladih političara pokazalo da mogu poboljšati život zajednice.

Dragan Dražetić, viši stručni savjetnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, sudionike Kongresa upoznao je s mjerama aktivne politike zapošljavanja, ističući kako su kvalitetne informacije neophodne mladom čovjeku za bolje snalaženje prilikom ulaska na tržište rada. U trajanju od maksimalno 12 mjeseci nezaposlenim osobama dodijeljuju se državne potpore za zapošljavanje, a dostupne su poduzetnicima iz javnog i privatnog sektora koji nemaju poslovno uvjetovane otkaze. Kako bi se poslodavce potaknulo na korištenje ove potpore država sudjeluje financiranjem 50 posto troškova plaće. Unutar potpora za zapošljavanje za mlade ljude najvažnije su potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/ pripravništva koje također traju maksimalno do 12 mjeseci. Iduću mjeru predstavljaju potpore za usavršavanje kojima se nastoji potaknuti daljnje obrazovanje, a najveći iznos potpore za usavršavanje iznosi 18.000,00 kuna po zaposleniku. Nadalje, potpore za samozapošljavanje su državne potpore koje se dodijeljuju nezaposlenim osobama koje se odluče na pokretanje vlastitog posla te su prijavljene u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a nakon isteka ugovorne obveze vezane uz korištenje navedene potpore te podnesenih dokaza o ispunjenju svih obveza prema Zavodu, korisnicima su na raspolaganju potpore za proširenje poslovanja. Osobe koje je teže zaposliti, kao i dugotrajno nezaposlene osobe na tržište rada mogu se uključiti kroz mjeru javnog rada, a u djelatnostima kojima prijeti opasnost od postanka deficitarnog zanimanja, primjerice u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, obuće, kože i drva, korisnicima su na raspolaganju potpore za očuvanje radnih mjesta. Pri kraju predavanja Dražetić je sudionicima Kongresa objasnio i postupak za ostvarivanje prava na potpore o kojima je govorio.

Predavanje Ivone Beus-Richembergh Proaktivno djelovanje mladih Roma u zajednici i Radionica: Izrada kvalitetnog životopisa i zamolbe za posao izazvali su poseban interes kod mladih sudionika Kongresa. Beus-Richembergh je predavanje započela definiranjem samog pojma proaktivnosti koji uključuje kreativnost, samoinicijativu, motiviranost, hrabrost, asertivnost i odgovornost te detaljnije pojasnila svaku od navedenih osobina. Aktivan građanin romske nacionalnosti postavlja pitanja – što moji Romi mogu učiniti te kako doći do promjene, istaknula je te naglasila kako je odgovor upravo u građanskom aktivizmu i proaktivnom djelovanju. Tijekom radionice naučili su kako napraviti kvalitetan životopis koji će privući pažnju poslodavca u moru drugih životopisa. Kroz zabavnu aktivnost upoznavanja sudionika Beus-Richembergh zatražila je svakog od njih da kaže način na koji voli provoditi slobodno vrijeme i potom objasnila kako se i kroz hobije može otkriti nova strast ili buduća karijera. Nekoliko sudionika Kongresa napomenulo je kako imaju želju ostvariti se kao poduzetnici te smatraju kako bi se mlade, među kojima posebno one sa završenim strukovnim obrazovanjem, trebalo bolje upoznati s mogučnošću osnivanja obrta i pogodnostima koje im kao mladim poduzetnicima stoje na raspolaganju. Sudionici su kroz raspravu došli do zaključka kako je manjak edukacije o poduzetništvu boljka cijelog hrvatskog gospodarstva, koje svojom prekomjernom administracijom i birokracijom često predstavlja kamen spoticanja budućim poduzetnicima.

Na kraju trodnevnog Kongresa mladih Roma u Hrvatskoj sudionice i sudionici, učenici, studenti i aktivisti romske nacionalne manjine iz Republike Hrvatske, uz podršku Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”, saborskog zastupnika Veljka Kajtazija i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, zaključili su kako će nastaviti s organiziranjem i održavanjem ovakvog Kongresa svake godine. Obvezali su se još aktivnije i predanije uključiti u rad s romskom zajednicom uključivanjem u rad romskih udruga i mentorskom pomoći koju će pružiti svojim vršnjacima, iniciranjem i provođenjem edukacijskih seminara za romsku mladež u okviru Saveza “KALI SARA” te javnim djelovanjem s ciljem unapređenja javnih politika i podizanja svijesti javnosti o položaju mladih Roma u našem društvu. U zaključcima su istaknuli i kako će aktivno sudjelovati u kampanji i provedbi Popisa stanovništva 2021. godine te sudjelovati u radu budućeg Romskog edukacijskog centra.


Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime