Veljko Kajtazi: Idemo dalje, nema povratka na staro!

Posljednji saziv Hrvatskog sabora ostat će upamćen po brojnim političkim prebjezima, stabilizaciji pod vodstvom Andreja Plenkovića nakon kratkotrajnog političkog eksperimenta HDZ-a i MOST-a, po neviđenoj krizi Agrokora te po krizi izazvanoj koronavirusom i zagrebačkim potresom.

O tome kako se sve to odrazilo na Rome razgovarali smo s Veljkom Kajtazijem, saborskim zastupnikom austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, ukrajinske, turske, vlaške i židovske manjine.

Pripremate li se za skorašnje parlamentarne izbore i imate li dovoljno vremena za izbornu kampanju?

Svaki moj mandat saborskog zastupnika za mene je svojevrsna priprema za nove izbore. U tom smislu, s tri dosadašnja mandata moja kampanja traje već devet godina.

Nikada ne odustajem od svojih planova pa sam tako za vrijeme svakoga mandata fokusirao svoj rad i poduzetne aktivnosti na realizaciju predizbornog plana koji sam predstavio biračima. Tamo gdje sam stao s jednim mandatom, zbog vremenskog isteka, nastavio sam nakon novih izbora. Isto je i ovoga puta, sve što je još preostalo za odraditi ulazi u moj program za nove izbore. Tako su moj rad i njegovi rezultati moja predizborna kampanja.

Više nismo objekti politike i nema povratka na staro

Koji su to dosada realizirani projekti, a za koje smatrate da Vas na najbolji način predstavljaju Vašim biračima?

Tijekom svojih mandata u Saboru uspio sam ujediniti, usuđujem se reći, gotovo 80 posto romske populacije, zbog čega sam iznimno sretan. Romi su postali politički subjekt i po prvi put imaju vlastitu organizaciju te sami odlučuju o vlastitoj političkoj sudbini. Nismo više pijuni interesa velikih stranaka koje snose odgovornost za katastrofalno stanje i desetljeća zanemarivanja problema Roma. Tek se sada vidi da naši interesi nisu drugačiji od interesa većinskog naroda jer svaki čovjek zaslužuje imati osnovne životne uvjete, vodu i struju, a tada svaku pruženu priliku može iskoristiti. Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”, a čiji sam bio kandidat na parlamentarnim izborima, izrastao je u snažnu, krovnu organizaciju koja je omogućila bržu i efikasniju realizaciju projekata vezanih uz poboljšanje životnih uvjeta romske zajednice na terenu diljem Hrvatske. Upravo su takva povezanost i zajedništvo doveli do pozitivnih rezultata. Stoga ću reći što sam pokrenuo, ali što smo do sada zajednički realizirali.

Život, a ne preživljavanje

Postupak legalizacije koji sam pokrenuo za 1200 objekata u romskim naseljima potpuno je dovršen, izrađeni su geodetski i drugi elaborati te su plaćene komunalne i ostale naknade. Slijedi elektrifikacija i urbanizacija naselja, ali je žalosno što o tome razgovaramo u 2020. godini. U romskim naseljima također sam pokrenuo izgradnju društvenih domova i sportskih igrališta te smo do sada izgradili 15 višenamjenskih sportskih igrališta i tri društvena doma, a vrlo brzo će biti dovršen i četvrti. Zajedno sa Savezom Roma “KALI SARA” organiziramo život u romskim naseljima, a koji se dosada svodio na preživljavanje. U romskim naseljima diljem Hrvatske pokrenuo sam i proces opskrbe električnom energijom, pri čemu smo uspjeli s prvim realizacijama javne rasvjete u naseljima.

Zakonsko i sustavno rješavanje problema

Zakonskim aktima uspio sam riješiti neka značajna pitanja vezana uz, primjerice, statusna pitanja, Zakon o strancima, stambeno zbrinjavanje, legalizaciju, sterilizaciju i čipiranje pasa te drugo.  Za vrijeme mandata uložio sam više od 20 amandmana i svi su mi prošli, a to je iznimno bitno za sustavno rješavanje problema u romskoj zajednici.

Obrazovanje kao temelj napretka romske zajednice

Kontinuirani rad u Saboru svakako mi je omogućio i pokretanje te realiziranje nekih kapitalnih projekata za Rome, primjerice povećanje učeničkih (pripomoć za praćenje nastave) i studentskih stipendija, kao i isplatu stimulacija za završeno trogodišnje školovanje u iznosu od 1.500,00 kn te četverogodišnje školovanje u iznosu 3.000,00 kn, a što im može poslužiti i za nastavak obrazovanja. Nadalje, osnovali smo Središnju knjižnicu Roma u Republici Hrvatskoj te smo krenuli u izgradnju Romskog memorijalnog centra Uštica, a čime smo ostvarili dugogodišnji san svakog Roma pa tako i moj.

Možete li ukratko predstaviti posljednja dva projekta koja ste spomenuli – Središnju romsku knjižnicu i Romski memorijani centar?

U prva dva mandata prešli smo s ulice u institucije, u trećem smo krenuli u izgradnju vlastitih institucija, a u četvrtom mandatu ćemo svojim radom još snažnije utjecati na promjenu percepcije o Romima.

Ove iznimno značajne projekte za romsku zajednicu realizirali smo u suradnji s Vladom Republike Hrvatske i Gradom Zagrebom. Romi su u samom centru Zagreba dobili svoj prostor koji im veličinom od cca 400 metara kvadratnih omogućava organiziranje i održavanje brojnih događanja, primjerice redovitih sastanaka članova Saveza Roma “KALI SARA”, predstavljanja projekata institucijama, partnerima i međunarodnim izaslanstvima te kulturnih događanja.

Unutar tog prostora, na ukupno 113 metara kvadratnih, uređena je i Središnja knjižnica Roma. Radi se o centru kulture i događanja koji je osmišljen kao interdisciplinarni prostor za razmjenu informacija i znanja, a sakupljena građa omogućava praćenje povijesti i razvoja romskog naroda, njegovog putovanja, stradanja i postignuća. I dalje ćemo nastaviti s prikupljanjem građe i arhiviranjem, a na zadovoljstvo svih zainteresiranih za literaturu o Romima, primjerice znanstvenika, studenata i istraživača u Hrvatskoj i šire.

Pravda za romske žrtve nakon više od 75 godina

Što se tiče izgrađnje Romskog memorijalnog centra Uštica na mjestu stradanja najvećeg broja Roma za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, trenutno je dovršeno 80 posto. Paralelno uz izgradnju objekta radimo na uređenju interijera, dovršavamo hortikulturu i pripremamo stalni postav kojim ćemo brojnima, od školaraca do umirovljenika, približiti povijesnu priču o nestalim i ubijenim Romima. Romski memorijalni centar Uštica otvorit ćemo prigodnom izložbom 2. kolovoza, na Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve iz Drugog svjetskog rata, a nakon toga ćemo krenuti u realizaciju stalnog postava u skladu s izvedbenim projektom. Koliko će ljudi ovoga kolovoza moći prisustvovati otvorenju Romskog centra ovisi o mjerama Vlade RH vezanim uz koronavirus, ali veliko svečano otvaranje svakako ćemo planirati za bolja vremena.

Radikalni prekoret, a ne radikalizam

Svi smo prošli prilično teško i izazovno razdoblje obilježeno pandemijom koronavirusa pa možete li nam reći kakva je situacija za vrijeme tog perioda bila u romskim naseljima?

Na vidjelo je izašlo kako je živjeti u krizi, a oni koji su u stanju permanentne krize našli su se u još većem problemu. Toj grupi pripadaju svi socijalno ugroženi ljudi kojih je, nažalost, u našem društvu previše. Nadam se da će u predstojećem razdoblju zaživjeti ono što smo napisali u našem Ustavu, a to je da smo i socijalna država. S problemima se moramo suočiti te izmijeniti prioritete, potreban nam je radikalni preokret, a ne radikalizam.

Još i prije ove situacije s koronavirusom zajedno sam sa Savezom Roma “KALI SARA” donirao pakete s osnovnim potrepštinama za domaćinstvo, drva za grijanje i uređaje bijele tehnike socijalno ugroženim osobama – starim i nemoćnim, onima koji primaju zajamčene minimalne naknade, kao i samohranim majkama. Isto tako, kako bi ljudima olakšali situaciju uzrokovanu virusom, donirali smo pakete humanitarne pomoći i osnovna sredstva za dezinfekciju te organizirali dostavu u sva romska naselja u Hrvatskoj. Sretan sam što, prema mojim saznanjima, u Hrvatskoj nijedan Rom u ukupno 60-ak romskih naselja nije bio pozitivan na spomenuti virus.

Kakvu ste suradnju tijekom protekla tri mandata ostvarili s ostalih jedanaest manjina koje zastupate?

Oduvijek sam, od rođenja do danas, živio u višenacionalnim sredinama, a u kojima su Romi uvijek bili manjina. Takav me suživot naučio da se borim za manjinska prava, kao i za ljudska prava općenito. Stoga sam od prvog dana svoga dolaska u Sabor pozivao sve one koje zastupam da zajedno surađujemo u realizaciji njihovih projekata ili rješvanju problema koji se razlikuju od jedne do druge manjine. Rusi tako imaju više problema u rješavanju statusnih pitanja, primjerice dobivanju državljanstva, Rusini se bore za uspostavu rusinskog jezika kao izbornog predmeta u obrazovnom sustavu te za osnivanje magistarskog studija rusinskog jezika, dok je kod Židova istaknuto pitanje povrata imovine. Također sam se zalagao za priznavanje jezika svih manjina koje zastupam u skladu s Europskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima, imajući u vidu da se za sada, sukladno deklaraciji u ratifikacijskom instrumentu RH, odredbe Povelje primjenjuju samo na sedam jezika – talijanski, srpski, mađarski, češki, slovački, rusinski i ukrajinski.  Uvijek sam se rado odazivao na sva manjinska kulturna događanja i manifestacije, a za svoj rad zastupnika u Saboru primio sam priznanje rumunjske, poljske, ruske, rusinske i turske nacionalne manjine. Odlično sam surađivao i s veleposlanstvima manjinskih zajednica koje predstavljam sa zajedničkim ciljem ostvarenja njihovih interesa. Otvoren sam za još intenzivniju suradnju, a ako je takva želja obostrana mogu je izraziti na predstojećim izborima. 

Tijekom zastupničkih mandata zalagali ste se i za razvoj međunarodne suradnje. Možete li nam izdvojiti neke od takvih primjera?

S ponosom ističem da je brojem i kvalitetom realiziranih projekata vezanih uz romsku nacionalnu manjinu upravo Hrvatska svijetao primjer u Europskoj uniji. Gotovo da ne postoji država u Europi koja nije čula, primjerice, za naša obilježavanja romskih nacionalnih praznika i podršku koju nam u tome pružaju hrvatske državne institucije. Brojna kulturno-umjetnička događanja koja sam tijekom godina organizirao u suradnji sa Savezom Roma “KALI SARA” bila su poticaj za ostvarenje odlične međukulturne suradnje s drugim državama, primjerice Makedonijom i Turskom. Posebno mi je značajna suradnja s Indijom, pradomovinom Roma, gdje je za mene kao predsjednika Hrvatsko-indijske parlamentarne skupine prijateljstva boravak organiziralo Veleposlanstvo Republike Indije. Bio je to politički posjet, ali me u isto vrijeme iznimno obogatio kao čovjeka u čijem će sjećanju zauvijek ostati događanja i susreti oplemenjeni kulturom i duhovnošću ove zemlje i njezinih ljudi. Drago mi je da su ta putovanja bila organizirana i za naše članove. Neki ljudi su po prvi puta napustili svoje mjesto prebivališta, županiju i zemlju. Mnogi nikada nisu vidjeli more, a za mnoge je poseban doživljaj bio i prvi let avionom. Drago mi je da smo i to uspjeli omogućiti našim ljudima. Svi smo zajedno rasli i učili. Pomaci nisu samo vidljivi okom, već se promjena i napredak osjeti i u duhu ljudi koji konačno vide svjetlo na kraju tunela.

Što planirate realizirati ako osvojite mandat i na ovim parlamentarnim izborima?

U ovom odgovoru poslužit ću se sportskim riječnikom. Moj tim i ja dobili smo sve odigrane utakmice pa smo tako pobjednička ekipa. Nismo kalkulirali jer za romsku zajednicu više nije dovoljan neriješen rezultat. Stoga, ono što pokrenemo realiziramo do kraja.

Sljedeće godine provodit će se popis stanovništva, što je iznimno bitno za pripadnike romske zajednice jer Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina propisuje znatno drugačiju poziciju za manjinu koja u ukupnom broju stanovništva pređe udio od 5 posto. Pored dvije općine, Pribislavec i Orehovica, u kojima su Romi prešli taj prag, postoje i brojna druga mjesta u kojima je broj Roma znatno veći od onoga koji je zapisan u trenutnom popisu. Pređe li se taj prag to bi znatno povećalo mogućnosti Roma te bi promijenilo njihov položaj. Osim što bi se mogli prijaviti na različite natječaje, mogli bi se, primjerice, kandidirati na lokalnim izborima. Ja čvrsto vjerujem da ćemo nakon sljedećeg popisa stanovništva i provedenih izbora u lokalnim samoupravama zasigurno imati zamjenika župana, zamjenika gradonačelnika i još nekoliko zamjenika načelnika općina, a koji će moći utjecati na promjene u podzakonskim i zakonskim aktima i njihovu prilagodbu romskoj zajednici. Stoga se planiramo organizirati i kvalitetno uključiti u popisivanje stanovništva.

Također, treba provesti reorganizaciju u obrazovnom sustavu u skladu s programom Ministarstva znanosti i obrazovanja kako bi se praktično provela predškolska nastava, a koja umjesto dosadašnjih 5 sati dnevno tijekom 10 mjeseci predviđa rad s romskom djecom u trajanju od 5 sati dnevno tijekom dvije godine. Za još mlađu djecu organizirale bi se radionice s ciljem upoznavanja hrvatskog jezika i stjecanja radnih navika.

Kao što sam na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu uspio uvesti fiksne kvote za upise pripadnika romske nacionalne manjine, nastavit ću raditi na tome da Sveučilište u Zagrebu, ali i svi ostali fakulteti učine isto te da na taj način promijenimo obrazovnu strukturu Roma u Hrvatskoj.

Svakako ćemo održati i Prvi kongres mladih Roma u Republici Hrvatskoj, čiji sam pokrovitelj zajedno sa Savezom Roma “KALI SARA”, a koji smo zbog situacije s koronavirusom morali odgoditi. Ponosan sam što su organizatori Kongresa upravo romski studenti, a na njemu će prisustvovati mladi Romi između 17 i 29 godina. U suradnji s nadležnim institucijama i stručnim predavačima, na predavanjima i radionicama razgovarat će se o četiri njima vrlo bitna tematska područja: zapošljavanju, obrazovanju, stanovanju te osnivanju fonda za stipendiranje.  Realizacija ovih, ali i drugih već pokrenutih projekata u interesu je Roma, ali i za dobrobit svih ostalih građana te ću je nastaviti u suradnji sa Savezom Roma “KALI SARA”.

Prilikom realizacije moramo pokazati odlučnost i ujedinjenost jer nema prostora za one koji svoje vlastite političke ambicije pokušavaju ostvariti na grbači Roma. Mi smo ustrajni i dosljedni u nastojanjima da se pojedinačnim problemima u pojedinim mjestima mora pristupati s ciljem utvrđivanja pojedinačne odgovornosti i sankcija, a ne generaliziranjem i prozivanjem cijele nacionalne zajednice.

Gledajte, puno je toga i teško je izdvojiti što ćemo sve učiniti u budućnosti. Prije pet godina nitko nije znao da ćemo učiniti ovako puno. Sljedeći mandat bit će definitivan raskid s prošlosti i sa stavom većine o romskoj zajednici.

Možete li nam za kraj reći nešto o svojim životnim iskustvima, o tome kako je biti Rom u današnjem svijetu?

O tome kako je biti Rom u današnjem svijetu mogao bih pričati satima pa ću umjesto beskrajnog objašnjavanja iskoristiti ovu priliku da svim čitateljima preporučim svoju svoju knjigu – autobiografiju, a u kojoj ćete moći saznati o mojim životnim iskustvima. Već je neko vrijeme pripremam sa svojim bliskim suradnicima i sada je u završnoj fazi te vjerujem da će tijekom ove godine, za svega nekoliko mjeseci, izaći iz tiska i biti dostupna svim zainteresiranima. Naslov joj je Snovi jednog Roma, a posvetio sam je svojoj majci koja se cijeli život borila da nas većinske zajednice prihvate kao ravnopravne.

Smatram da sam svojim radom u Saboru promijenio percepciju većinskog stanovništva prema Romima i uputito jasnu poruku da Romima nije mjesto na margini društva.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije