Najnovije izvješće Human Rights Watcha, objavljeno prošli tjedan, ustanovljava da su diskriminacija i nasilje nad manjinama, nasilje u obitelji, pritisak na medije i problemi suočavanja s ratnom prošlošću i dalje ostali glavni problemi za balkanske države i srednju Europu u prošloj godini.
U Hrvatskoj to nikoga ne bi trebalo iznenaditi – upravo smo ovih dana svjedočili presudi Županijskog suda u Slavonskom Brodu kojom je župan Požeško-slavonske županije Alojz Tomašević zbog kaznenih djela nasilja u obitelji i nanošenja tjelesnih ozljeda supruzi Mari Tomašević osuđen samo na uvjetnu kaznu od 10 mjeseci uz rok kušnje od dvije godine. Sudovi i DORH nastavljaju blagim kaznama omalovažavati žrtve, čime zapravo šalju poruku da je (obiteljsko) nasilje u našoj zemlji posve dopustivo. Čitav se sustav u kojem živimo, u konačnici, izgrađuje i održava nasiljem.
U takvom okruženju, kršenja ljudskih prava su svakodnevica, jedna od poluga funkcioniranja i funkcionalnosti sustava. U izvještaju Human Rights Watcha navodi se da vlasti u Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Kosovu, Srbiji, Poljskoj i Turskoj još uvijek ne postižu značajan napredak u poboljšanju stanja ljudskih prava u svojim zemljama. Lydia Gall iz Human Rights Watcha izjavila je da zatiranje slobode medija te napadi i uznemiravanje novinara i dalje ostaju problem na Balkanu, kao i nedostatak napora za poticanje procesuiranja ratnih zločina. Kao problem Gall vidi nedostatak političke volje za promjenama.
Izvješće HRW-a ipak propušta na ikoji značajan način povući vezu između ekonomske podjarmljenosti koja sve više karakterizira sve ove zemlje, kao i prepoznati važnost ekonomskih uvjeta za proizvodnju i održavanje nehumanosti na svakoj razini života. Ljudska prava ne egzistiraju, u tom smislu, u ljudskopravaškom vakuumu.
Bitno je ipak reći da je adekvatno istaknut i kao zaseban veliki problem u Hrvatskoj prepoznat policijski tretman izbjeglica i migranata. “Unatoč vjerodostojnim izvješćima tijekom čitave godine o ilegalnim i nasilnim odvraćanjima migranata od strane hrvatske policije u Bosnu i Hercegovinu te Srbiju, čime se krši EU zakon o izbjeglicama i ljudskim pravima, Hrvatska se nije suočila s posljedicama takvih politika od strane institucija Europske unije”, navodi se u izvješću.
Border Violence Monitoring Network koji s nizom nevladinih organizacija kao što su Human Rights Watch, Are You Syrious?, Centar za mirovne studije i Amnesty International radi na dokumentiranju nezakonitih protjerivanja i policijskog nasilja duž vanjskih granica EU na zapadnom Balkanu, upravo je prošli tjedan objavio i svoj izvještaj o mučenju i nečovječnom postupanju koje je u prošloj godini zabilježeno na hrvatskim granicama. Premda se opsežno svjedoči o postojanju sustavnih nezakonitih protjerivanja duž hrvatske i mađarske granice sa Srbijom i Bosnom, ovo se izvješće usredotočuje na sve veće nasilje koje se u okviru hrvatskog postupanja primjenjuje nad izbjeglicama i migrantima.
Kako napominju i iz Inicijative Dobrodošli!, analizom podataka o nasilnim „guranjima“ preko hrvatskih granica tijekom 2019. godine, izvješće pokazuje kako sustavno nasilje hrvatskih vlasti predstavlja jasne i svrhovite slučajeve mučenja ili okrutnog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja. Tako je više od 80 posto ovih izvještaja o slučajevima prikupljenim u 2019. godini sadržavalo jedno ili, u većini slučajeva, više obilježja nasilja koja ukazuju ili na mučenje ili na okrutno, nečovječno i ponižavajuće postupanje.
Human Rights Watch i dalje će nastaviti ukazivati na ovu temu na međunarodnoj razini, a dvije europske parlamentarke, Malin Bjork i Ska Keller, nedavno su otvoreno postavile pitanje hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću o kršenju ljudskih prava na hrvatskim granicama, rekavši i kako su hrvatske granice europske granice, što se događa na njima odgovornost je svih nas, te se nećemo pretvarati da ne vidimo što se događa. Međutim, Vlada Republike Hrvatske i dalje odbacuje odgovornost i nastoji opravdati nasilna ilegalna protjerivanja, a institucije EU ništa ne čine po tom pitanju.
U izvješću Human Rights Watcha napominje se i da je povijesni revizionizam u Hrvatskoj među najvišim u Europskoj uniji. Tijekom prošle godine bilo je nekoliko nasilnih napada na Srbe u Hrvatskoj, a pučka pravobraniteljica i različite organizacije civilnog društva više su puta izražavale zabrinutost zbog ozračja netolerancije prema manjinama, primarno Srbima i Romima.
U susjednoj Mađarskoj nastavilo se pak urušavanje demokratskih institucija i vladavine prava. U lipnju prošle godine došlo je do novog napada na akademsku slobodu uvođenjem zakona koji je odobrio parlament, koji povećava državnu kontrolu nad Akademijom znanosti, najvećom i najstarijom akademskom institucijom u Mađarskoj.
Mađarske vlasti nastavile su ograničavati i broj tražitelja azila kojima je dozvoljen ulazak na graničnim prijelazima na jednu ili dvije obitelji tjedno, ostavljajući tako tisuće migranata odsječenih u lošim uvjetima u Srbiji. Prema procjenama UNHCR-a, do početka rujna u dvije tranzitne zone bilo je zatvoreno više stotina ljudi, od kojih oko 170 djece.
Medijski pluralizam nastavio se smanjivati – krajem 2018. godine u Mađarskoj je došlo do spajanja gotovo 500 medijskih kuća u jedan konglomerat lojalan vladi, čiji se rad i utjecaj pojačao u prošloj godini. I srpski su se novinari i novinarke lani suočavali s napadima i prijetnjama. Provladini mediji često blate neovisne medije i novinare, opisujući ih kao “izdajnike” i “strane plaćenike”, navodi se u izvješću Human Rights Watcha.
Napadi na manjine, nehumano postupanje prema migrantima, urušavanje medijskih sloboda – ukratko, i u susjedstvu i kod nas, mnogo je toga u prošloj godini ostalo isto ili postalo gore. Mnogo je razloga za brigu, još više za akciju. A akcija mora biti usmjerena prema imanentnoj nepravednosti čitavog sustava u kojem živimo, a ne partikularnom i fragmentiranom čitanju „pojedinih razina”, zvali ih mi ljudskim, manjinskim ili migrantskim pravima.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autoričini i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
