Prošli je mjesec Finska doživjela val štrajkova koji su započeli nakon što se otprilike 700 radnika u državnoj pošti suočilo s mogućim smanjenjem plaća za 30% prema novom kolektivnom ugovoru. Otprilike 10.000 zaposlenika – od ukupnih 15.600 finske poštanske službe Posti – štrajkalo je duže od dva tjedna, a u znak podrške štrajku su se pridružili i zaposlenici drugih finskih industrija poput nacionalne zrakoplovne tvrtke Finnair, koja je za vrijeme štrajka otkazala više od 300 letova. Radnici željezničkih i trajektnih službi također su najavili štrajkove solidarnosti.
Iako je 27. studenog štrajk priveden kraju te je postignut dogovor pod kojim se spomenutih 700 radnika vraća na stari i povoljniji kolektivni ugovor, posljedice po Finsku vladu nisu izostale. Naime, Stranka centra, koja čini dio vladajuće koalicije sastavljene od pet stranaka, iskazala je nepovjerenje premijeru Anttiju Rinneu upravo zbog vladina postupanja prema štrajkašima.
Vladajuća koalicija sastavljena je od pet stranaka, a nepovjerenje premijeru iskazala je samo jedna od njih. Ipak, već to je bilo dovoljno da Antti Rinne u utorak, 3. prosinca preda svoju ostavku finskom predsjedniku Sauliju Niinisti. Predsjednik je premijerovu ostavku prihvatio te mu se zahvalio za kratke, ali mnogobrojne trenutke dobre suradnje. Kako prenosi Deutsche Welle, sada već bivši premijer iz Socijaldemokratske stranke Finske (SDP), neposredno nakon svoje ostavke izjavio je kako se vladajuća koalicija zalaže za zadržavanje trenutne uprave. Ako moj ostanak na poziciji premijera ugrožava vladin program, bolje je da odstupim.
Isto je učinila i premijerova stranačka kolegica Sirpa Paatero, bivša ministrica za tvrtke u državnom vlasništvu, također podnijevši ostavku zbog nemogućnosti sprječavanja štrajka, prenosi Tportal.
S obzirom na to da iskazivanje nepovjerenja nije usmjereno k cijeloj vladi već samo premijeru, finskom je parlamentu povjeren zadatak biranja premijerovog nasljednika te će vlada, koja je stupila na vlast u lipnju 2019. godine, u istom sastavu ali pod novim vodstvom nastaviti s mandatom.
U skladu s time, jučer, 9. prosinca, za novu premijerku Finske izabrana je 34-godišnja socijal-demokratkinja Sanna Marin, koja će ovaj tjedan nakon prisezanja zakletve postati najmlađa premijerka u svijetu. Ovom odlukom finska vlada također postaje potpuno predvođena ženama. Naime, čelnice svih pet koalicijskih stranaka na vlasti sada su žene, od kojih je četiri – uključujući i Marin – mlađe od 35 godina.
Ostale predvodnice vladajućih koalicijskih stranaka uključuju Li Andreson iz Lijevog saveza, Annu-Maju Henriksson iz Švedske narodne stranke, Mariu Ohisalo, predvodnicu Zelene stranke, te Katri Kulmuni iz Stranke centra koja je u ponedjeljak postala i ministrica financija.
Sanna Marin napredovala je relativno brzo kao finska političarka. Izabrana je u gradsko vijeće svog rodnog grada Tamperea s 27 godina 2012., a već je sljedeće godine postala čelnica istoga, te je tu poziciju obnašala četiri godine. 2014. godine postaje potpredsjednica socijaldemokrata, a u finski parlament ulazi 2015. godine, nakon čega je ponovno izabrana 2019., te postaje ministricom prometa i komunikacija u lipnju iste godine u vladi koju će od sada predvoditi. Kao potpredsjednica stranke, već je na zimu 2018. godine privremeno zamijenila bivšeg premijera kada je on bio na bolovanju.
Kao svoj, ali i prioritet svoje stranke, istaknula je nastavak posla u izgradnji pravednijeg društva sukladno koalicijskom programu kojeg je okarakterizirala kao ljepilo koje spaja koaliciju. Međutim, Marin je također prepoznala kako nova vlada ima puno posla kako bi ponovo pridobila povjerenje građana. Da je po tom pitanju u pravu pokazuju i ankete koje socijaldemokratima daju samo 13% građanske podrške, naspram 24% podrške koje uživaju finski nacionalisti, prenosi the Guardian.
Iako je Sanna Marin trenutno najmlađa premijerka Finske i svijeta – prate je ukrajinski premijer Oleksiy Honcharuk (35), predsjednik El Salvadora Nayib Bukele (38) i premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern (39). U Finskoj ona je treća žena u povijesti koja obnaša ovu dužnost. Prethodile su joj Anneli Tuulikki Jäätteenmäki, a zatim Mari Johanna Kiviniemi, koje su obje tu dužnost obnašale relativno kratko. Također, 2000. godine, Finska je izabrala i svoju prvu predsjednicu Tarju Halonen.
Novu premijerku, a time i ženama predvođenu vladu, uz mnoge druge, podržao je čak i bivši finski konzervativni premijer Alexander Stubb, objavivši na svom Twitteru: Moja stranka nije u vladi, ali raduje me što su čelnice pet stranaka u vladi žene. Pokazuje da je #Finska moderna i progresivna zemlja. Većina moje vlade također je bila ženska. Jednoga dana rod neće biti važan u vladi. U međuvremenu, ovo su pioniri.
Po tom pitanju Sanna Marin izjavila je kako nikada nije razmišljala o svojoj dobi niti rodu, već o razlozima zbog kojih se uključila u politiku i razloga zbog kojih su zadobili glasačko povjerenje, prenosi Business Insider. Još jedna zanimljivost o novoj finskoj premijerki je ta da je odgojena u duginoj obitelji, tj. od strane majke i njezine partnerice. Prva je sveučilišno obrazovana u svojoj obitelji, s magisterijem iz upravnih studija te je i majka jedne kćerke koju je dobila s dugogodišnjim partnerom Markusom Räikkönenom.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autoričini i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.