Danas se obilježava Međunarodni dan materinskog jezika. Na ovaj dan prije 20 godina UNESCO je želeći podsjetiti na obavezu očuvanja vlastitog jezika pa time i identiteta proglasio Međunarodni dan materinskog jezika.
Romski jezik jedan je od jezika indoarijske skupine indoeuropskih jezika. U mnogim romskim riječima može se prepoznati staroindijski korijen što potvrđuje činjenicu da su Romi podrijetlom iz Indije. U jeziku posvjedočena romska povezanost s najstarijim i najutjecajnijim dijelovima indijske kulturne baštine njie pomogla očuvanju i kontinuiranoj izgradnji romskoga jezika. Godine 2009. Veljko Kajtazi objavio je prvi Romsko-hrvatski i hrvatsko-romski rječnik, a posebnu poteškoću pri izradi rječnika predstavljala je činjeniva da ne postoji opći standarni romski jezik jer se na romskome Romi u Hrvatskoj, ali i šire u Europi ne obrazuju.
Na temu položaja romskog jezika danas Ljatif Demir, profesor na Odsjeku za indologiju i dalekoistične studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, osvrnuo se na nekoliko njegovih bitnih elemenata.
Koliko je važno obrazovanje za integraciju romskog naroda u društvo?
Romi trebaju shvatiti da se profesionalna znanja i vještine mogu stječi jedino tijekom obrazovanja te da su veoma važni kako za njih osobno tako i za razvoj društva. Također, oni trebaju shvatiti da ne žive u monokulturalnim zajednicama u kojima su jednake društvene i kulturalne karakteristike, već da žive u multikulturalnim zajednicama u kojima postoje značajne razlike između pripadnika tih zajednica pa stoga Romi moraju biti obrazovani dio aktivnog građanstva. Po pitanju obrazovanja stanje u romskoj zajednici je teško i pogoršava se iz dana u dan. Podaci o tome da pismenost Romkinja iznosi 24%, a pismenost cjelokupne zajednice 45%, dovoljno govore o vrlo niskom stupnju obrazovanja što im onemogućava integraciju u društvo. Obrazovanje bi omogućilo Romima da razumiju svoj identitet, da bolje i uspješnije komuniciraju s drugim ljudima i da izgrade mostove kojima bi premostili kulturalne razlike između njih i ostalih pripadnika društva s kojima moraju i žele biti jednaki.
Kakav je utjecaj migracija na romski jezik? Posljedično, postoje li neke sociolingvističke činjenice bitne za razumijevanje suvremenog stanja?
Migracije već stoljećima utječu na romski jezik, ali je on zadržao svoju jezgru i nakon deset stoljeća. Romani čhib je, možda najvažniji, dio romskog identiteta jer svjedoči o njihovom porijeklu. Sada u 21. stoljeću radimo na identifikaciji razlika u socijalnim, geografskim i grupnim dijalektima, narječjima i govorima koji su dio romskog jezika, ali razvijamo i standardni jezik koji se izučava i u visokoškolskim ustanovama u Europi.
Svaki jezik podložan je utjecajima drugih jezika. Iz kojih jezika romski jezik crpi najviše posuđenica?
Kao i svi drugi narodi i Romi su uzeli posuđenice zbog unutarjezičnih i izvanjezičnih razloga. Posuđenice su im bile potrebne onda kada romski jezik nije imao vlastitih riječi za imenovanje pojedinih termina ili kada postojeća riječ nije u potpunosti odgovarala, po značenju najbližim, romskim leksemima. Geografski ‘dodir’ s drugim jezičnim područjima kao i političke, kulturne i ekonomske veze Roma s govornicima drugih jezika, glavni su razlog za izvanjezične posuđenice u romskom jeziku. Najviše posuđenica ima iz slavenskih jezika te grčkog, perzijskog, armenskog i turskog jezika.
