Pozdrav “Za dom spremni” je neustavan, ali će vojne postrojbe iz Domovinskog rata poput HOS-a imati iznimke prilikom obilježavanja spomena, dok se oko zvijezde petokrake još vode rasprave, jer neki smatraju da bi se i nju trebalo kontekstualizirati, ali ide se za tim da se ne zabrani njena upotreba, sukladno odluci Europskog suda za ljudska prava, prenosi Jutarnji list.
Relativizacija zločina NDH narušava temeljne vrijednosti Ustava, a izostanak reakcija otvara prostor mržnji naziv je analize koju je objavio Ured pučke pravobraniteljice. Tako navodi kako je osuda fašizma, u Hrvatskoj oličenog u ustaškom režimu Nezavisne Države Hrvatske, tvorevine nastale u okrilju nacističke Njemačke i fašističke Italije, tekovina suvremenog demokratskog svijeta, a priznanje antifašističkoj borbi posebno se odaje u državama koje su se našle pod fašističkom vlašću, pod kojom se našla i Hrvatska.
“Unatoč tome, eksplicitni ustaški ili nacistički simboli ili oni koji asociraju na ustaški pokret, prisutni su u javnom prostoru u Hrvatskoj. Tako se posljednjih godina tiskaju knjige, pišu i objavljuju članci i intervjui, održavaju tribine, snimaju dokumentarni filmovi i emitiraju televizijske emisije, u kojima se negira ili umanjuje zločinački karakter NDH. Osim u huškačkim i nacionalistički obojenim medijima, ovakvi stavovi iznose se i u službenom glasilu Katoličke crkve, a prodrli su i u prevladavajuće medije, uključujući i na javnu televiziju.
S obzirom da su reakcije vlasti često nekonzistentne ili izostaju, stječe se dojam da ih prešutno toleriraju pa se u društvu stvara atmosfera koja potiče osnaživanje revizionističkih stavova o karakteru NDH, koja se temeljila na rasističkim i nacionalističkim ideologijama te po uzoru na Treći Reich donosila vlastite rasne propise i provodila ih, kao i razmjerima zločina koji su u njezino ime počinjeni.”
Simboli i parole država tzv. Sila Osovine ispisani su ili iscrtani na autobusnim stajalištima, zidovima zgrada, stadionima, plakatima, ali i na spomenicima Narodnooslobodilačkoj borbi. Diljem Hrvatske nailazi se na ustaško “U”, pozdrav “Za dom spremni” i njegovu skraćenicu “ZDS” te kukaste križeve. Pisali smo o tome da je velika zamka o grafitima mržnje razmišljati samo kao o činu običnog vandalizma, kako se to ističe u izvještajima o pojavi i mjerama sprječavanja grafitiranja. Kontekstualizirajući sve veću pojavu i opstanak takvih grafita u Zagrebu, ali i drugdje, moramo govoriti o opasnom ispoljavanju mržnje prema pripadnicima nacionalnih i vjerskih manjina, svih “drugih” i “drugačijih”.
Kako nadalje stoji u analizi, predstavnici romske, srpske i židovske zajednice te antifašističkih udruga godinama zabrinuto upozoravaju na porast neoustaštva i revizije povijesti u društvu. Na genocid nad Romima, i danas najizloženijima društvenoj isključenosti i diskriminaciji, i dalje se nedovoljno podsjeća. Tek u prosincu 2014. godine proglašen je Samudaripen – međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida, o čemu bi javnost tek trebalo dodatno educirati i senzibilizirati. Negiranje zločina počinjenih u NDH ili njihovih razmjera, negiranje je prošlosti prepune mržnje i nasilja prema Romima, Srbima, Židovima i političkim protivnicima ustaškog režima. Ono ohrabruje, a ponekad i jest, govor mržnje koji vodi ka diskriminaciji, pa i nasilju prema pripadnicima ovih skupina. Time se njeguje kontinuitet mržnje – i narušavaju vrijednosti jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava, na kojima počiva Ustav Republike Hrvatske.
