Iako Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. ističe kako svatko ima pravo na državljanstvo te nitko ne smije biti samovoljno lišen svog državljanstva niti mu se smije uskratiti pravo na promjenu državljanstva, milijuni ljudi diljem svijeta i dalje žive bez državljanstva.
Prema podacima UNHCR-a, procjenjuje se da danas postoji oko 10 milijuna osoba bez državljanstva, iako s nejednakom pojavnosti u različitim državama i regijama. Sukladno istim tim podacima, ali i općoj percepciji i iskustvima različitih dionika, većina apatrida i osoba izloženih riziku gubitka državljanstva u Republici Hrvatskoj su Romi.
Studija “Osobe bez državljanstva i osobe izložene riziku gubitka državljanstva u Hrvatskoj” koju su proveli UNHCR i Ipsos d.o.o. predstavljena je jučer, 3. listopada, u Hotelu Dubrovnik, a na osnovu provedenog istraživanja uočeno je nekoliko čimbenika koji potencijalno povećavaju rizik apatridnosti u romskoj populaciji. Riječ je o migracijama te o nemogućnosti nekih članova romske zajednice koji su starosjedioci da reguliraju svoj pravni status.
Tako su sudionici istraživanja ukazali na nekoliko tipičnih posljedica koje proizlaze iz nereguliranog pravnog statusa pripadnika romske populacije među kojima su marginalizacija, nemogućnost kretanja iz financijskih razloga, izoliranost te formiranje egzistencijalnog prostora isključivo u okviru naselja u kojem žive zbog straha da će ih policija tražiti osobnu iskaznicu i možda i uhititi. Siromaštvo ima za posljedicu i problem sa zdravstvenim osiguranjem koje je potrebno platiti, a nemogućnost njegova plaćanja često rezultira dugovanjima koja utječu na daljnju mogućnost reguliranja privremenog ili stalnog boravka. Uz to izraženi su i imovinsko-pravni problemi, oni psihološke naravi, ali i problemi s obrazovanjem djece, odnosno nemogućnost uključivanja djece u nastavu.
Tijekom istraživanja popisano je ukupno 180 romskih kućanstava u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji, Sisačko-moslavačkoj županiji i Osječko-baranjskoj županiji, u kojima je u trenutku provođenja istraživanja živjelo 845 osoba. Od tog broja osoba njih 84% izjasnilo se kao Romi, a 83% od tog broja naveli su Hrvatsku kao državu rođenja. Istraživanjem je evidentirano da oko 5% osoba, tj. 42 od 845 osoba u kućanstvima obuhvaćenim uzorkom ne posjeduje domovnicu ili putovnicu.
Detaljnije istraživanje pokazuje da te osobe žive u 15% kućanstava obuhvaćenih istraživanjem, odnosno da u 27 od 180 romskih kućanstava žive osobe koje nemaju hrvatsko državljanstvo, od čega u 22 kućanstva (81% ovih kućanstava) živi po jedna osoba bez hrvatskog državljanstva, dok u preostalih 5 kućanstava (91% ovih kućanstava) živi između 2 i 6 osoba koje nemaju državljanstvo Republike Hrvatske.
Nadalje, veliku prepreku za rješavanje statusnih pitanja Romima čine materijalni troškovi, što bi trebalo uzeti u obzir tijekom kreiranja politika vezanih uz osobe s neriješenim pranim statusom, ali i podići razinu informiranosti i potaknuti pripadnike romske zajednice na punu suradnju u postupcima rješavanja njihova statusa.
