Koriste li osnovne škole potencijalne mogućnosti za osiguravanje obroka za djecu u riziku od siromaštva?

Foto: pixabay

Koliko su osnovne škole upoznate s aktualnim otvorenim pozivima kojima bi mogle smanjiti gomilanje dugova i broj neplaćenih računa za dječje obroke?

Kao jedan od problema djece koja žive u obiteljima u riziku od siromaštva prepoznat je i nedostatak hrane. Prema zadnjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2016. godini 12,5% stanovništva nije moglo svakog drugog dana osigurati obrok s mesom, piletinom, ribom ili istovrijedan vegetarijanski obrok što je nešto manje u odnosu na 14,4% stanovništva u 2015. godini. Pri tome je stopa rizika od siromaštva za djecu i mlade mlađe od 18 godina u 2016. godini iznosila je 20,4%, što je nešto manje u odnosu na 2015. godinu kada je iznosila 20,9%.

Operativni program daje mogućnost provođenja dvije vrste programa dodjele bespovratne pomoći pri čemu je jedna namijenjena podjeli hrane i osnovnih životnih potrepština najpotrebitijima, dok je druga namijenjena osiguravanju školske prehrane za učenike u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti kojima školska prehrana nije osiguran ni na koji drugi način.

Tako je otvoren trajni Poziv na dostavu projektnih prijedloga usmjeren je na ublažavanje najgorih oblika dječjeg siromaštva, pružanjem nefinancijske pomoći djeci u siromaštvu ili u riziku od siromaštva i to u vidu podjele obroka u osnovnim školama. Isti predstavlja dodanu vrijednost postojećim nacionalnim programima i nije zamjena postojećih programa subvencioniranja prehrane već dodana vrijednost kojom će pomoć biti dostupna većem broju djece.

Kod one romske djece koja se u rodnom listu izjašnjavaju kao Hrvati dovoljna je potvrda Vijeća romske nacionalne manjine za utvrđivanje kriterija.

Projektne aktivnosti moraju se provoditi u Republici Hrvatskoj u županijama koje su razvrstane kao područja s indeksom razvijenosti ispod 105%  sukladno Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun razvijenosti na županijskoj razini za razdoblje 2014. – 2016., i to Virovitičko-podravska županija, Brodsko-posavska županija, Vukovarsko-srijemska županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Požeško-slavonska županija, Sisačko-moslavačka županija, Osječko-baranjska županija, Karlovačka županija, Koprivničko-križevačka županija, Ličko-senjska županija, Međimurska županija, Krapinsko-zagorska županija, Splitsko-dalmatinska županija, Šibensko-kninska županija, Varaždinska županija i Zadarska županija.

Rok za podnošenje projektnih prijedloga ističe 30. ožujka 2019. ili danom odobrenja posljednjeg projektnog prijedloga koji udovolji svim kriterijima, a kojim se iscrpljuju raspoloživa financijska sredstva. Više o natječaju moguće je pročitati ovdje.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime