Među djelima koja predstavljaju romsku nacionalnu književnost našle su se pjesnikinje i spisateljice koje su, ispisujući svoja sjećanja, događaje i ljude s kojima su svoja sjećanja proživjele, sačuvale od zaborava dijelove romske povijesti, običaja i tradicije. Ušutkanost žene u književnosti posebno je došla do izražaja u okvirima romske kulture gdje žena doživljava dvostruko isključenje i postaje nepoželjna druga. (…) Propitujući životne puteve romskih pjesnikinja, njihove književne pretke i (ne)prihvaćenost u zajednici, dr. Sijerčić-Tahirović zaključuje, da je žensko romsko pismo kreiralo povijest književnosti Roma, kao i, svojim svjedočanstvima – povijest holokausta Roma.
Časopis Phralipen – 13. broj Književnost je ženskog roda