Povodom Međunarodnog dana žena, u zagrebačkom hotelu Zonar održan je danas, 6. ožujka 2025. godine, okrugli stol pod nazivom “Zapošljavanje Romkinja 50+”, usmjeren na socijalno i ekonomsko uzdizanje tog gotovo posve zanemarenog dijela romske populacije u Hrvatskoj. Događaj su organizirali saborski zastupnik Veljko Kajtazi, Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA# i Hrvatski zavod za zapošljavanje, uz podršku Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.
Uglavnom se pri govoru o nepovoljnom položaju Romkinja koristi odrednica da su one u različitim sferama života dvostruko diskriminirane – kao žene i kao Romkinje. Ovaj okrugli stol tome je dodao aspekt diskriminacije po dobnoj osnovi, koja u današnjem, ublaženo rečeno, dinamičnom svijetu u kojemu se slavi mladost dobiva sve veću pažnju u radu na zaštiti ljudskih prava. Ako je za unapređenje teškog položaja Romkinja potreban velik rad najprije na povećanju vidljivosti problema s kojima se suočavaju, a onda i na njihovom rješavanju, onda je za poboljšanje položaja Romkinja starijih dobnih skupina potreban još veći rad s obzirom da se, kako pokazuju statistike, radi o društvenoj skupini koja je još udaljenija od prevladavajućih parametara potrebnih za uključivanje u svijet rada.
Nakon pozdravnih govora zastupnika Kajtazija i predsjednice Saveza Suzane Krčmar, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Ivana Mehle uvodno je kazala da se zadnjih 5-10 godina broj Romkinja u sustavu obrazovanja i zapošljavanja povećao, no to su još uvijek veoma mali brojevi. Kao odgovor na to, navela je mjere koje HZZ nudi po pitanju zapošljavanja, primjerice mjeru javnih radova, samozapošljavanja ili potpora za zapošljavanje.
Opširnije je o situaciji sa zapošljavanjem Romkinja starijih od 50 godina govorila Luci Marin također iz HZZ-a. Ona je rekla da je za promjenu stanja nabolje potreban angažman svih uključenih – od obitelji preko lokalne zajednice do institucija i poslodavaca. Posebno je istaknula da bi za iduća ovakva okupljanja bilo važno uključiti predstavnike poslodavaca – iz Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore ili Hrvatske obrtničke komore – jer često je negativan stav poslodavaca ključna prepreka kako Romkinjama tako i generalno Romima da se zaposle.
Na okruglom stolu govorio je i Filip Škiljan s Instituta za migracije i narodnosti, koji je izložio statističke podatke iz istraživanja Uključivanje Roma u hrvatsko društvo o postotku obrazovanih i zaposlenih Romkinja s obzirom na njihovu dob. Dodao je i kazivanja nekih Roma prikupljena na terenu o tome kako oni vide problem nezaposlenosti u vlastitoj zajednici.
U posljednjem dijelu, primjere dobre prakse predstavile su Marica Petrović i Emina Klarić. Petrović je govorila o vlastitom sudjelovanju u HZZ-ovom projektu “Zaželi – program zapošljavanja žena” i o veoma korisnim iskustvima koje je iz njega dobila. S druge strane, Klarić je podijelila iskustva poslodavke koja s Komunalcem Sisak zapošljava veći broj Roma i Romkinja, na način koji zaista predstavlja uzornu praksu ostalim poslodavcima.
Cjelokupni sadržaj ovog okruglog stola, s brojnim korisnim razmjenama informacija i iskustava između predstavnika romske zajednice i institucija, prije svega HZZ-a, važan je korak u zajedničkom rješavanju problema nezaposlenosti u romskoj zajednici, posebno nezaposlenosti jednog od njenih najranjivijih dijelova, Romkinja srednje i starije dobi. Kada bi se takvi sastanci održavali redovito i uključivali predstavnike drugih uključenih aktera, osobito poslodavaca, napredak kod ovog dubokog i obuhvatnog problema bio bi još intenzivniji.
