Svjetski dan romskog jezika 5. studeni, jedan od tri nacionalna romska dana, svečanim se programom u Muzeju suvremene umjetnosti i Danima romske kulture, obilježio šesnaestu godinu zaredom. Bila je to prilika da se prisjetimo povijesnih koraka koji su doveli do njegova priznanja, ponajprije prvog Romsko-hrvatskog i hrvatsko-romskog rječnika autora Veljka Kajtazija, objavljenog 2008. godine upravo na taj dan, te Povelje i Deklaracije o romskom jeziku koje su prethodile snažnijem povezivanju međunarodne romske zajednice s Romima i Romkinjama u Hrvatskoj.
Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” i Veljko Kajtazi, godinama su bili inicijatori Međunarodnih simpozija o romskom jeziku koji su potaknuli revitalizaciju i standardizaciju ovog jezika u različitim društvenim aspektima, primjerice u IT tehnologiji, u obitelji, u institucijama te u migracijskim procesima 20. i 21. stoljeća. Pandemija koronavirusa s početkom 2020-ih prekinula je održavanje simpozija, ali su povodom ovog dana svake godine organizirani Dani romske kulture s bogatim kulturno-umjetničkim programom.
Dani romske kulture
Tako su ove, 2024. godine Dani romske kulture započeli 3. studenog razgledavanjem obogaćenog postava izložbe “Tragovima romske kulture – zaslužni među nama” i predstavljanjem istoimene monografije koja obuhvaća biografije devedeset istaknutih romskih ličnosti. Kako se u uvodniku knjige navodi: Romski je narod, bez svoje države i prevladavajuće politike, možda više od bilo kojeg drugog naroda, gradio svoju priču kroz ljude. Pojedinačni istupi hrabrih pojedinaca mijenjali su tijekove romske, a neosporno i svjetske povijesti. Upoznavanje s njihovim životom, radom i postignućima možda je i najbolji način za suprotstavljanje stereotipima i predrasudama jer destabilizira sliku o Romima kao ljudima s društvene margine. O motivima za pripremu ove knjige, kriterijima odabira romskih ličnosti i procesu timskog istraživanja biografskog sadržaja govorili su Matej Čolig i Maja Grubišić, kao dio radnog i uredničkog tima.
Večer posvećena jeziku i književnosti nastavljena je razgovorom s autoricom Diyanom Kirilovom, stručnjakinjom za obrazovanje i romski jezik koja više od 20 godina živi i radi u Francuskoj. Povod za razgovor bilo je predstavljanje njezine knjige “Romkinje i škola. Perspektive i izazovi.”
Središnja svečanost obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika
Središnja svečanost obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika održana je 4. studenog u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Prisutnim gostima, uzvanicima i prijateljima, pozdravnim se riječima obratila predsjednica SRRH “KALI SARA” Suzana Krčmar. U svom je govoru istaknula kako su upravo povijesna istraživanja jezika bila najvažniji pokazatelj i poveznica s Indijom, pradomovinom Roma, a romski je narod, bez obzira na to što nema vlastitu državu, uspio sačuvati ga do današnjih dana. U tom je smislu, naša domovina Hrvatska, pružila veliku potporu romskoj zajednici, pa je tako Hrvatski sabor bio prvi parlament u svijetu koji je 2012. godine službeno priznao ovaj nacionalni dan. Uz potporu Ministarstva kulture i medija, „KALI SARA“ je uspjela provesti i projekt priznavanja ovog dana kao nematerijalne svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a, rekla je Krčmar. Prigodnim riječima uzvanicima su se obratili Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba i izaslanik gradonačelnika, državna tajnica Dražena Vrsaljko, izaslanica ministrice kulture i medija, saborska zastupnica Vesna Bedeković, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade Republike Hrvatske te izaslanica Predsjednika Republike Hrvatske Melita Mulić, savjetnica predsjednika za ljudska prava i civilno društvo.
Dodjela nagrada i priznanja
Dodjela nagrada i priznanja započela je dodjelom tradicionalnih Nagrada za životno djelo “Ferenc Sztojka” i “Šaip Jusuf”, a ovogodišnji dobitnici su Edis Galushi i Zlatomir Jovanović. Galushi je od djetinjstva bio angažiran u raznim nacionalnim i međunarodnim organizacijama u kojima je dobrovoljno organizirao kampanje podizanja svijesti mladih pripadnika romske zajednice, treninge mladih, interkulturalne izložbe, aktivnosti dokumentiranja romske kulturne baštine, međunarodne posjete mladih i druga događanja. Nakon upisa na fakultet, počeo je raditi za Javnu radioteleviziju Kosovo gdje je radio različite novinarske i radijske članke o društvenom, gospodarskom i političkom životu romske zajednice. Dobitnik je raznih nagrada za poeziju i književnost te se smatra jednim od vrlo rijetkih romskih književnih autora na Kosovu. Svoju amatersku kazališnu karijeru započeo je 2005. godine i od tada se, osim ostalih kazališnih žanrova, posebno fokusirao na jednočinke te je napisao i izveo dvije od njih “Panta Rhei” 2017. godine i “02.08.1944.” 2019. godine. Ubrzo nakon što je diplomirao počeo je raditi kao profesor engleskog jezika u privatnoj njemačkoj srednjoj školi u Prizrenu, u kojoj je danas i zamjenik ravnatelja. Galushi radi i kao privatni prevoditelj za albanski, srpski, romski i engleski jezik.
Zlatomir Jovanović je književnik, novinar i kulturno-prosvjetni radnik. Završio je naobrazbu za rad s djecom predškolskog uzrasta, zatim za predavača romskog jezika u osnovnim školama te za profesora razredne nastave. Godine 2003. postao je direktor Razvojnog centra “Rom”, te glavni urednik radija “Rom”. Kao član Nacionalnog savet romske nacionalne manjine Republike Srbije, radio je kao novinar i urednik romskog dječjeg lista “Čhavrikano nevipe” (“Dečije novosti”). Suradnja s međunarodnim organizacijama civilnog društva bazirala se na njegovoj stručnosti za romski jezik i kulturu što je dovelo i do suradnje s Odborom za obrazovanje Europske komisije u Briselu. Jovanović je autor brojnih udžbenika i edukacijskih priručnika, a objavljeni su mu i brojni stručni radovi i članci. Čest je gost – predavač na nacionalnim i međunarodnim konferencijama, seminarima i tribinama, a za svoj je rad primio više od 45 međunarodnih nagrada i priznanja.
Povelju čuvara romskog jezika primile su Diyana Kirilova, stučnjakinja za obrazovanje i jezik, koja je godinama radila na Sveučilištu INALCO u Parizu te je surađivala s Vijećem Europe i Europskom komisijom, a danas surađuje sa Sveučilištem u Švedskoj gdje predaje romski jezik i Vedrana Šajn, osnivačica, voditeljica i urednica Vedrog radija iz Pitomače. Priznanje “Rromani daj” ove je godine primio kompozitor, glazbenik i profesor Santino Spinelli koji svojim radom, već desetljećima pronosi glas o romskoj glazbenoj kulturi i umijeću diljem Europe i svijeta.
Drugi dio svečanog programa gostima je pružio užitak u glazbi i plesu. Kao glazbeni gosti, nastupili su “Sakupljači perja” bend čiji su članovi profesionalni glazbenici koji sviraju u različitim ansamblima i sastavim, a u ovom ih je bendu okupila ljubav prema romskoj glazbi, s posebnim naglaskom na skladbe “kralja romske glazbe” Šabana Bajramovića. Izvođenjem tradicionalnih plesova Roma iz kosovskog kraja, publici se predstavilo Kulturno-umjetničko društvo “Behljulji Bajram” iz Francuske. KUD je dio organizacije Unija Roma u Bessanssonu, osnovane2022. godine kao ogranak organizacije Unija Roma s prostora bivše Jugoslavije u dijaspori koja je u francuskom gradu Troyu osnovana 1999. godine. Uz mlade plesačice, nastupio je i vokalni solist Orhan Osmani.
Uz prisustvo autora, mag.iur. Branke Arlović i dr.sc. Mate Arlovića, recenzenta prof. dr.sc. Miljenka Brekala i predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske, dr.sc. Miroslava Šeparovića 5. studenog je predstavljena knjiga “Romi u Republici Hrvatskoj – položaj, prava i slobode i njihovo ostvarivanje”. Pored povijesnog dijela koji govori o dolasku Roma i njihovom povijesnom statusu, prvi se dio knjige bavi pojmom nacionalne manjine i njegovim razgraničenjem od srodnih pojmova, kao i izvorima prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj, pravima i slobodama, ali i ograničenjima i zaštitom. U drugom dijelu knjige, kako i sami autori navode u Predgovoru, utvrđuje se i opisuje položaj, prava i slobode Roma u Republici Hrvatskoj, na formalnopravnoj razini, s jedne strane, a s druge strane njihov stvarni položaj te realna mogućnost ostvarivanja prava i sloboda utvrđenih hrvatskim pravnim poretkom. Uz sva prava i slobode koja pripadaju romskoj nacionalnoj manjini i njezinim pripadnicima, kao i bilo kojoj drugoj nacionalnoj manjini i njezinim pripadnicima koji žive u Republici Hrvatskoj, knjiga se posebno bavi pitanjem pozitivne diskriminacije romske nacionalne manjine i njezinih pripadnika. I to u odnosu na većinsko hrvatsko stanovništvo, ali i u odnosu prema drugim nacionalnim manjinama i njihovim pripadnicima, navode autori u predgovoru.
Posljednji, prigodni Dan romske kulture zatvorila je književna večer s autorom Zlatomirom Jovanovićem koji je publici govorio o svom romanu “Greh jedne Romkinje”. Kroz opise likova iz Romana, progovorio je i o kulturološkoj esenciji romskog naroda, o shvaćanju Boga i života, te o književnosti i glazbi koje ne poznaju granice, već su mostovi prihvaćanja i razumijevanja različitosti.
