U berlinskoj umjetničkoj galeriji Kai Dikhas do 8. rujna otvorena je izložba Otkrivanje sjećanja: Istraživanje krajolika, rituali iscjeljivanja i zajednični prostori (Unveiling Memories: Exploring Landscapes, Healing Rituals and Mutual Spaces). Riječ je o izložbi na kojoj su izloženi radovi Marine Rosselle, Malgorzate Mirga-Tas, Mihaele Drăgan, Jelene Savić, Nine Nihada Pušije i Farokha Falsafija.
Instalacije i radovi na ovoj izložbi fokusiraju se na to kako se zapis i značenje krajolika i prostora čuva kroz sjećanje. Kao što su radovi Marine Rosselle čije nas evokativne kreacije vode u svijet u kojem su sjećanja isprepletena s fizičkim okruženjem, ili Mihaele Drăgan ‘Spells for feminist futures’, gdje radikalna praksa performativnih rituala iscjeljivanja nudi pogled u feminističku budućnost u kojoj ugnjetavanje je dekonstruirano. Kroz zvuk, fotografije i izvedbu, umjetnici se kreću temama za liječenje u našem suvremenom vremenu. Promatranje tijela kao arhiva i projekcijskog platna za kolektivne narative. Dok radovi Nina Pušije i Malgorzate Mirga Tas izazivaju vanjske stereotipe romske kulture dirljivim prikazima svakodnevice, istovremeno se pjesme i performansi Jelene Savić suočavaju s predodžbom nadmoći europskog gadjea, zalazeći u kompleksnost bjeline u Europi i izazivanje ukorijenjenih sustava privilegija. Otvarajući pitanje politike sjećanja, isprepletene u međuigri između dinamike moći i prostornih konfiguracija unutar suvremenog društva, iranski umjetnik Farokh Falsafi utka svoju priču u dijalog s zbirkom Kai Dikhas i romskim umjetnicima koji izlažu, predlažući instalaciju koja prolazi područja jezika, izgrađenog okruženja i mehanizama društvene kontrole, stoji u najavi izložbe, uz naglasak da ista okuplja okuplja pjesnike i umjetnike u Zakladi Kai Dikhas čiji doprinosi osvjetljavaju višestruku prirodu kulturnih, političkih i filozofskih praksi.
Intervju s Nihadom Ninom Pušijom moguće je čitati ovdje, a s Marinom Roselle ovdje koja je tom prigodom izjavila: Prikazi Romkinja u umjetnosti dopuštali su razne poruke. U slikarstvu, čini se, prevladava moralna poruka – Romkinja je suprotnost poštenoj ženi. Često su u scenama prijevara predstavljane kao lopovice i zavodnice. (…) Nadam se da je romska umjetnost sada pristupačnija u školama. Predstoji još puno rada i radnji kako bi se krenulo u tom smjeru. S druge strane, zastupljenost Roma u umjetnosti je vrlo prisutna. Romi su kao amblemski likovi boemije. Često povezivani s prirodom i putovanjima, obilježili su francusko i europsko slikarstvo.
