Kako u svom sažetku opisa izložbenog projekta “19. svibnja 1942.: Genocid nad Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj – Samudaripen” kaže njegov autor dr. povijesne znanosti Danijel Vojak: Nakon završetka Drugog svjetskog rata stradanje Roma u NDH bilo je marginalizirano i nije se posebno komemoriralo. Središnje mjesto stradanja činilo je romsko groblje Uštica, koje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bilo jedno od masovnijih stratišta Roma unutar jasenovačkog sustava logora. Početkom 1970-ih na toj je lokaciji kao dio Spomen-područja Jasenovac postavljena spomen-ploča, no tek od 2012. godine na toj se lokaciji sustavno komemorira stradanje Roma u Europi za vrijeme Drugog svjetskog rata. Istodobno, izostalo je komemoriranje stradanja Roma na hrvatskim područjima u ovom ratu. Takva marginalizacija kulture sjećanja na romske žrtve na hrvatskim područjima je jedan od poticaja za postavljanje mobilnog izložbenog postava. Svečano otvaranje bit će u ponedjeljak 11. rujna 2023. u 18 sati u galerijskom prostoru Romskog edukativno-kulturnog centra u Savezu Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”, Ulica Pavla Hatza 23/5 u Zagrebu.
Dvadeset i dva mobilna panoa autoru su poslužila za prikaz deset tematskih cjelina kojima je obuhvaćen položaj Roma u razdoblju uoči, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Izložba daje povijesni kontekst naseljavanja Roma, pojedine segmente stradanja poput rasnih zakona i deportacije u logore, zatim prikazuje otpor Roma što je jako bitno istaknuti jer se često zaboravlja da su Romi aktivno sudjelovali u antifašističkom otporu te da su se i na druge načine odupirali svemu što im se događalo za vrijeme Drugog svjetskog rata, govori Danijel Vojak i dodaje: Izložba završava tonalitetom stradanja, uključujući i broj žrtava koji je često predmet iskrivljavanja. Ova izložba na znanstveni način, a opet prilagođen i široj publici, želi pokazati što se Romima dogodilo u Europi i u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a sadržaj je prilagođen i stanovitim tehničkim ograničenjima, poput veličine izložbenog prostora i hrvatsko-engleskoj dvojezičnosti teksta. Također, željeli smo pružiti relevantne informacije i potaknuti posjetitelja, uz pomoć, primjerice karata, arhivskih dokumenata i fotografija, da promisli o ovom povijesnom događanju malo dublje. Intencija u stvaranju ove izložbe nije bila u obradi svakog aspekta, već u isticanju najvažnijih stvari i to na način da one imaju znanstvenu fundaciju, a zatim i znanstvenu validaciju. Tekst izložbe recenzirao je kolega znanstvenik Filip Škiljan s Institua za migracije i narodnosti i to vrlo pozitivno.
Sam naziv izložbe sadrži i datum 19. svibanj 1942. godine, a izabran je s ciljem isticanja ključnog događanja vezanog uz stradanje Roma u NDH. Na taj su dan represivne institucije NDH donijele odluku da se svi Romi s područja NDH moraju deportirati u jasenovački sustav logora, objašnjava Vojak. Od tada pa do kraja ljeta 1942. godine područje Nezavisne države Hrvatske bilo je gotovo u potpunosti ispražnjeno od Roma. Deportacije su se događale i poslije, a za razliku od drugih skupina, Srba, Židova, Hrvata i antifašista, Romi su ubrzo po dolasku u logor bili ubijeni. U godinama koje su uslijedile, 1943-oj, 1944-oj i 1945-oj u Jasenovcu gotovo da više i nije bilo Roma.
Izložbu postavljaju SRRH “KALI SARA” i Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“, a u okviru programa Hrvatskog predsjedanja Međunarodnom organizacijom za sjećanje na holokaust (IHRA). Za pomoć u postavljanju izložbe Vojak se zahvaljuje kolegama Robertu Koreniću i Sunčici Habus, kustosima u SRRH “KALI SARA” i Romskom memorijalnom centru u Uštici te ističe kako je sretan što se i sama znanstvena Konferencija IHRA-e održava u prostorima SRRH “KALI SARA”: Brojni kvalitetni programi, osnivanje Središnje romske knjižnice i izgradnja Romskog memorijalnog centra rezultat su uloženih napora saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, SRRH „KALI SARA“ i predsjednice Suzane Krčmar, kao i drugih kolega unutar ove organizacije, a koji svojim radom postižu to da se radi o iznimno aktivnoj i dinamičnoj nevladinoj romskoj organizaciji. Također, fokus ove organizacije je na obrazovanju i edukaciji, a unutar toga i na edukaciji o kulturi sjećanja. Kontinuitet edukativnog i kulturnog djelovanja romske zajednice u Hrvatskoj traje sada već više desetljeća, zaključuje Vojak.
