Dana 8. travnja Romkinje i Romi diljem svijeta obilježavaju svoj nacionalni praznik Svjetski dan Roma. Ovaj je datum ostao zapisan kao dan održavanja prvog Svjetskog kongresa Roma 1971. godine u Londonu koji je označio prekretnicu u povijesti romske borbe za vlastiti identitet.
Ovom je Kongresu prethodio period strašnog genocida kojeg su među stradalačkim narodima pretrpjeli i Romi, što je neminovno izazvalo kolektivnu traumu čije su se posljedice osjećale dugo, dugo nakon završetka Drugog svjetskog rata. Istočni i Zapadni svijet ulazio je u razdoblje Hladnog rata i bilo je jako teško osnovati novi svjetski politički pokret kakav je trebao Romima za donošenje vlastitih političkih odluka.
Značajnu ulogu tada je odigrala romska organizacija iz Francuske koju su osnovali Vanka i Leulea Rouda 1961. godine, a koja je usprkos tome što ju je 1965. godine raspustila francuska vlada postavila temelje za osnivanje nove, još snažnije međunarodne organizacije već te iste 1965. Nazvali su je Međunarodni Ciganski odbor, a 1971. godine naziv su promijenili u Međunarodni odbor Roma. Bio je to jasan znak da Romi ne odustaju i da dolazi njihovo vrijeme. U Londonu su krenuli održavati pripremne sastanke za prvi svjetski kongres koji su planirali održati u Parizu u Francuskoj, ali zbog velikog interesa i dolaska velikog broja Roma iz različitih država na pripremni sastanak, on je dobio snažan legitimitet i pretvorio se u prvi Svjetski kongres Roma.
Kongresu su prisustvovali predstavnici iz devet zemalja te promatrači iz još šest zemalja svijeta. Interes je bio i daleko veći, ali mnogi nisu uspjeli doputovati u London, primjerice delegati iz Rumunjske, Bugarske i Poljske.
Usvojen je plan od deset točaka koji je predložio Juan de Dios Ramírez Heredia, aktivist i političar iz Španjolske, prvi Rom koji je postao član Nacionalnog parlamenta u Španjolskoj 1977. godine, a po kojem su radili članovi pet komisija, za obrazovanje, socijalna pitanja, ratne zločine, kulturu i jezik. Tijekom radnog dijela Kongresa komisije su pripremale materijale za donošenje zajedničke rezolucije.
Komisija za obrazovanje zaključila je kako je za sve Rome primarna borba protiv nepismenosti te kako bi u proces obrazovanja unutar obrazovnih ustanova bilo poželjno uključiti i romske nastavnike. Također, istaknuli su značaj predškolskog obrazovanja zbog nedovoljnog poznavanja službenih jezika u državama u kojima Romi žive, a na kojima se odvija školska nastava.
Komisija za socijalna pitanja bila je zadužena za pripremu izvještaja o socijalnom položaju Roma koji je diljem svijeta bio gotovo isti. Njegova svrha bila je upućivanje zajedničkog zaključka organizacijama zaduženim za zaštitu ljudskih prava, poput UNESCO-a, UN-a i Savjeta Europe.
Temelj rada Komisije za ratne zločine bio je izvještaj trojice istraživača, Faika Abdija, Grattana Puxona i Donalda Kenricka, koji su tri prethodne godine istraživali nacističke zločine počinjenje nad romskim narodom. Između ostalog, Komisija je definirala potrebu za nastavkom istraživanja te potrebu za njegovanjem sjećanja na stradale podizanjem spomenika i obilježavanjem odgovarajućih datuma.
Njegovanje kulturne tradicije i zadržavanje izvornosti, Komisija za kulturu odredila je kao prioritetne zadatke svih Roma, Romkinja i njihovih organizacija koje se bave kulturom i umjetnošću. Također su istaknuli potrebu da takve organizacije međusobno surađuju kao i da se organizira jedan Svjetski kulturni romski festival, barem svakih nekoliko godina. Pored pjesme i plesa, među neophodne kulturne aktivnosti uvrstili su i prikupljanje i objavljivanje romskih pjesama, legendi i priča.
Komisija za jezik postigla je dogovor o priznanju svih romskih dijalekata, a za međunarodni standardizirani dijalekt romskog jezika odredila je romani ćhib. Među redovite zadatke vezane uz daljnji razvoj jezika uvrstila je rad na usvajanju jednog univerzalnog fonetskog sistema i redovito objavljivanje časopisa.
Kongres je usvojio i niz važnih odluka, poput izgleda službene romske zastave s plavom i zelenom bojom te crvenim kotačem u sredini, za službeni naziv pripadnika ovog naroda izabran je naziv Rom/ Romkinja, a za službenu romsku himnu izabrana je pjesma Žarka Jovanovića Gjelem, gjelem.
Ovaj je Kongres bio veliki poticaj za daljnje aktivnosti Roma širom svijeta pa je osnovana i međunarodna krovna romska organizacija – Međunarodna romska unija (IRU).
Prvi Svjetski kongres Roma po prvi je puta romska pitanja promovirao na međunarodnoj razini. Danas, 50 godina kasnije, Romi i Romkinje se još uvijek bore za jednakost i ravnopravni položaj u društvu diljem svijeta. Žalosno je što se uz njihov svakodnevni život još uvijek povezuju pojmovi poput predrasuda, segregacije i etničke mimikrije.
Ipak, romska zajednica u Hrvatskoj, posebno unatrag deset godina, učinila je puno, inicirajući i realizirajući projekte vezane upravo uz odluke donesene na prvom Svjetskom kongresu Roma 1971. godine. Ne možemo pri tome zanemariti inicijativu saborskog zastupnika Veljka Kajtazija i Saveza Roma u Republici Hrvtskoj “KALI SARA” i njihovu ulogu u proglašenju dva nacionalna praznika za Rome, Svjetskog dana romskog jezika 5. studenog i Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu 2. kolovoza. Oba praznika priznao je Hrvatski sabor, a 5. studeni, Svjetski dan romskog jezika, UNESCO je proglasio nematerijalnom svjetskom baštinom. U Zagrebu na Filozofskom fakultetu u sklopu Odjela za orijentalistiku i dalekoistočne studije pokrenut je poslijediplomski studij romskog jezika i književnosti. U pet hrvatskih gradova, Belišću, Zagrebu, Kutini, Ludbregu i Belom Manastiru, parkovi i zelene površine nose naziv 5. studeni. Godine 2019. otvorena je Središnja knjižnica Roma u Hrvatskoj, a 2020. izgrađen Romski memorijalni centar Uštica i Zid boli.
Njegujući svoju kulturu i infiltrirajući je nenametljivo, ali uporno u hrvatsku kulturnu zbilju Romi u Hrvatskoj revitaliziraju svoj kulturno-umjetnički izričaj koji su sačuvali usprkos godinama progona i marginalizacije. Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” sa svojim je izdavačkim opusom 2021. godine sudjelovao na Interliberu, najvećem sajmu knjiga u Hrvatskoj i tako postao prva romska udruga koja je sudjelovala na ovom događanju. Također, Romski edukacijsko-kulturni centar otvorili su početkom ove 2022. godine, upravo u Noći muzeja koja je najpoznatija hrvatska muzejska manifestacija.
Za nekoliko dana, od 10. do 12. travnja, Savez Roma “KALI SARA” bit će domaćin Međunarodne konferencije “Romi kao indijska dijaspora – neraskidive veze” u kojoj će sudjelovati predstavnici iz sedamnaest zemalja svijeta, a među njima i predstavnici Međunarodne romske unije. Planirano je donošenje zajedničke Deklaracije kojom će ponovo biti definirana romska povijest obilježena progonima i genocidom, ali i nacionalna emancipacija Roma i njihov doprinos svjetskoj kulturi i umjetnosti, razvoju i zaštiti manjinskih i ljudskih prava u godinama nakon prvog Svjetskog kongresa Roma, kao i njihovo indijsko porijeklo i neraskidive veze s pradomovinom.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
