Neimenovani park (k.č. 4736 k.o. Centar) koji je smješten istočno od Ulice Lavoslava Švarca imenuje se u spomen na tekstilnu dizajnericu i slikaricu Otti Berger i dobiva ime Park Otti Berger izglasano je na sjednici Gradske skupštine 24. veljače 2022. godine.
Otti Berger (Zmajevac, 1898 – Auschwitz, 1944), dizajnerica i nastavnica u tekstilnoj radionicu na umjetničkoj školi Bauhaus u Dessauu, Njemačka. Pohađala je Kraljevsku akademiju za umjetnosti i obrt u Zagrebu. 1927. godine upisuje se na Bauhaus, gdje je diplomirala na tekstilnoj radionici 1930. godine. Te je godine izlagala kao gost na izložbi grupe Zemlja u Zagrebu.
Eksperimentirala je s novim materijalima, oblicima i bojama. Surađivala je s velikim tekstilnim tvornicama u Njemačkoj, Nizozemskoj, Engleskoj i Čehoslovačkoj. Nakon dolaska nacista na vlast i zatvaranja Bauhausa te zbog židovskog porijekla teško je nalazila posao. Vratila se u rodno selo 1938. gdje se brinula o teško bolesnoj majci. Zajedno s ostalim Židovima u Baranji uhapšena je 1944. godine i deportirana u Auschwitz gdje je po dolasku ubijena u plinskoj komori.
Njezina umjetnička ostavština čuva se u Bauhaus-Archivu u Berlinu, Art Institute of Chicago te u Muzeju za umjetnost i obrt i Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Danas se Otti Berger ubraja među vrlo utjecajne umjetnice, a o njezinom tekstilnom dizajnu objavljene su brojne knjige i stručni tekstovi.
Za predloženo imenovanje nema prepreka, nitko neće trebati mijenjati adresu, a bezimeni javni park dobio bi na idenititetu. Imenovanjem parka po Otti Berger odala bi se počast velikoj hrvatskoj i europskoj umjetnici, a Mjesni odbor „Mašićeva” i širi dio grada koji sada nema nijednu javnu površinu nazvanu po nekoj ženi dobio bi svoju prvu „žensku” javnu površinu, čime se doprinosi i rodnoj ravnopravnosti. Ujedno, bila bi to i prva javna površina na svijetu nazvana po Otti Berger, naveo je Darko Šimičić iz Instituta Tomislav Gotovac u obrazloženju.
Žene u povijesti Hrvatske slabo se istražuju, a rijetko ulice, trgovi i druge javne površine dobivaju imena po nekoj od žena. Tu valja svakako spomenuti knjigu Ženski vodič kroz Zagreb koji predstavlja sustavni pogled u gradsku povijest svakodnevice iz ženske perspektive u nas, inače discipline koja je u svijetu već odavno stekla i akademsko i političko dostojanstvo. Tako autorica na jednom mjestu sakuplja i predstavlja biografije dijela žena koje su stvarale povijest Zagreba, bez obzira radilo se o priznatim umjetnicama, aktivisticama za ženska prava, pionirkama u znanosti i tehnologiji ili samo ženama koje su na margini velikih povijesnih događanja u Zagrebu živjele i radile.
