Digitalizacija kulturnog sadržaja veliki je doprinos razvoju informiranosti pojedinca i društva, njome je olakšana dostupnost i čuvanje narazličitijih baza podataka kojima se može pristupiti iz okruženja vlastitog doma bez obzira što su sadržaji ili predmeti naših interesa miljama daleko. Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je ubrzala realizaciju sadržaja na digitalnim platformama kako bi se održala i osigurala kvalitetna i redovita komunikacija između proizvođača, ponuđača i korisnika najrazličitijih društvenih sadržaja. Tako su, primjerice, školski knjižničari prepoznali važnost trenutna proširenja knjižničarskih programa u virtualnom obliku, obrazovni sektor morao je sadržaj prilagoditi digitalnom obrazovanju, a intenzivirala se i digitalizacija kulturnih sadržaja. U realizaciju digitalizacije kulturnih projekata i sadržaja uključila se i romska zajednica.
Europski romski institut za umjetnost i kulturu (ERIAC) pokrenuo je 8. prosinca 2021. godine u okviru Romskog online sveučilišta Barvalipe digitalnu knjižnicu. Projekt digitalne knjižnice nastao je iz potrebe za stvaranjem baze materijala koju čini znanstvena i akademska literatura o Romima i drugim njima srodnim zajednicama, i to sve kroz strogu kritičku perspektivu romskih znanstvenika.
Knjižnica je zamišljena kao “živi arhiv”, a ne fiksni kanon. Ideja, dakle, nije u tome da to bude muzejski artefakt koji će bilježiti “snimku” romske produkcije znanja u jednom određenom povijesnom razdoblju. U ovoj početnoj fazi, kustosi knjižnice nastojali su prikupiti zbirku tekstova iz različitih perspektiva te različitih intelektualnih ili teorijskih pristupa koji će poslužiti kao početna referentna točka za digitalni izvor koji bi se se u budućnosti trebao stalno nadopunjavati i širiti. U tusvrhu kustosi Maria Bogdan, Ioanida Costache, Dezso Mate, Adrian R. Marsh i Anna Mirga-Kruszelnicka pozdravljaju i pozivaju sve zainteresirane da doprinesu svojim prijedlozima vezanim uz akademske dopune u ovoj digitalnoj bazi.
Digitalna knjižnica je organizirana u nekoliko širokih tematskih odjeljaka koji ukazuju na određene smjerove aktualnog istraživanja, prvenstveno, iako ne i isključivo, vođene od Roma i romskih znanstvenika. To su: Romska povijest i historija, Politika romskog identiteta, Romski pokreti i politički aktivizam, Romska feministička misao i aktivizam, Romski LGBTI pokret, Proizvodnja znanja, “Antiromski” rasizam, Romska kultura i pripovijedanje, Povijest umjetnosti, Jezik i lingvistika i Romska djeca. Ovakav izbor omogućuje prikazivanje nekih od temeljnih dijelova recenziranih akademskih publikacija romskih istraživača i znanstvenika, usvajajući pritom onu njihovu orijentaciju i položaj koji ukazuju na romski identitet. Prikupljanjem radova, članaka, nalaza istraživanja, poglavlja u knjigama, izvješća i drugih materijala u jednom digitalnom prostoru, ova knjižnica čini Rome i svo romsko znanje šire dostupnim romskoj i neromskoj publici. Kustosi predviđaju da će se zbirka s vremenom proširiti i postati značajan i važan obrazovni referentni resurs. To bi trebalo u budućnosti značiti aktivno promicanje znanstvene produkcije romskih akademika i istraživača, ponekad i u suradnji s neromskim partnerima i kolegama. Najavljeno je da će se zbirka u sadržaju i temama proširiti na dodatna područja, kao što su biografija, književnost, poezija i drama, grafički romani i animacija te religioznost. Kao takva, digitalna knjižnica u okviru Romskog online sveučilišta Barvalipe ima potencijal dosegnuti izuzetno široku publiku te predstaviti joj prošlost i sadašnjost kroz prizmu romskog znanja na jedan potpuno nov način kroz romski glas, a ne tek kao odjek nečijih drugih glasova.
U Hrvatskoj je također došlo do pokretanja projekta digitalizacije knjižničarske građe s romskom tematikom, a kojeg u suradnji provode Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Središnja knjižnica Roma u Republici Hrvatskoj i Savez Roma u Republici Hrvtskoj ”KALI SARA”. Virtualna izložba Rroma pe droma: baština i budućnost Roma predstavlja putovanje Roma započeto njihovim prvim migracijama pa sve do današnjih dana tijekom kojih su nastojali izgraditi svoju budućnost. Putem ove izložbe moguć je uvid u povijest, kulturu, baštinu, seobe i stradanja romskog naroda te je moguće upoznati zaslužne i znamenite Rome i Romkinje koji su doprinijeli razvoju znanosti, kulture i romskog društva općenito. Sadržaj pokriva i bitne teme i događaje iz sadašnjeg vremena, kao što su obilježavanja romskih blagdana, svakodnevni život i običaji, romska suvremena umjetnost, Memorijalni centar Uštica i drugo. Raznovrsnu tekstualnu građu koju predstavljaju brojna izdanja Saveza Roma u Republici Hrvtskoj ”KALI SARA”, od slikovnica i časopisa do knjiga na hrvatskom, romskom i engleskom jeziku, te uvrštenu u digitalnu zbirku prati i obilje slikovne građe objedinjene u galeriji Virtualne izložbe.
Projekt vodi Breza Šalamon-Cindori, knjižničarska savjetnica za visokoškolske i specijalne knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu uz stručnu pomoć diplomirane knjižničarke Petre Medić, voditeljice Središnje knjižnice Roma u Republici Hrvatskoj u sklopu SRRH ”KALI SARA”. Suradnju je potaknuo nedostatak građe o nacionalnim manjinama u Hrvatskoj, posebno o romskoj nacionalnoj manjni, evidentiran u NSK u Zagrebu. Savez ”KALI SARA” i Središnja romska knjižnica vrlo su se rado uključili u projekt ustupivši svoju građu koju čine brojna izdanja romskih autora, izdanja romske tematike te ona neromskih autora s romskom tematikom, a sve s ciljem da se što veći broj publikacija digitalizira, objasnila je Petra Medić suradnju na ovom projektu te dodala: Prvo se pripremila ona građa koja je već bila dostupna u pdf. formatu, a zatim će se nastaviti s pripremom ostale građe za digitalizaciju jer će se projekt nastaviti i u godinama koje slijede. Za prvu fazu provedbe dobivena je novčana potpora Konferencije ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica što je omogućilo brzu realizaciju projekta u početnoj fazi.
Virtualnu izložbu Roma javnosti je predstavila Breza-Šalomon Cindori u okviru Svjetskog dana romskog jezika 5. studenog 2021. godine. Istaknula je kako izložba još uvijek nije otvorena za javnost, ali će zasigurno u mjesecima koji slijede ona biti dostupna na portalu Virtualne izložbe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a koja i ovim projektom potvrđuje svoju angažiranost i interes za promicanje kulturne baštine drugih naroda.
