Iduća godina proglašena Europskom godinom mladih

Foto: pixabay.com

Nakon najave predsjednice von der Leyen u svom obraćanju o stanju Unije 2021, Komisija je 14. listopada usvojila svoj službeni prijedlog da se 2022. proglasi Europskom godinom mladih

Tako u Europskoj godini mladih, Komisija namjerava, u suradnji s Europskim parlamentom, državama članicama, regionalnim i lokalnim vlastima, dionicima i samim mladim ljudima potaknuti sve mlade ljude, osobito one s manje mogućnosti, iz siromašnih sredina, iz ruralnih ili udaljenih područja ili koji pripadaju ranjivim skupinama, da postanu aktivni građani i akteri pozitivnih promjena.

Europi je potrebna vizija, angažman i sudjelovanje svih mladih ljudi kako bi izgradili bolju budućnost, zeleniju, uključiviju i digitalniju. Ovim prijedlogom Europa nastoji mladima dati više i bolje mogućnosti za budućnost, navode  na svojoj stranici. 

Prema podacima istraživanja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina prosječna dob romske populacije je oko 22 godine s time da ih je polovica maloljetno. Agencija Europske unije za temeljna rava navodi da Romi na području Europske unije imaju nisku stopu pismenosti iako se primjećuju pozitivni generacijski pomaci. Prema spomenutom istraživanju ukupno je nepismeno 3,6 posto mladih pripadnika romske nacionalne manjine među kojima se ističe znatno više žena.

Tako je rodna razlika u udjelu nepismenih mladih utvrđena samo u Sjevernoj Hrvatskoj,  gdje je udio nepismenih mladih žena (13 posto) trostruko veći od udjela nepismenih mladih muškaraca (4 posto). Nadalje, kada je riječ o obrazovanju, istraživanje navodi da u romskoj populaciji mladih nezavršenu ili završenu samo osnovnu školu ima 81posto, od čega ih je 6 posto bez škole, 35 posto nije završilo osnovnu školu dok ih 40 posto ima završenu osnovnu školu. Završenu srednju školu ima 19 posto mladih Roma dok neke od stupnjeva visokog obrazovanja ima samo njih 0,3 posto. Osim loših obrazovnih rezultatarazlozi za prekidanje školovanja je i sklapanje braka. Ipak, vidi se i porast upisa na fakultete pa je po rezultatima natječaja državne stipendije ove godine dodijeljeno pedeset stipendija studentima i studenticama koji studiraju na raznim visokoškolskim ustanovama, pet više nego godinu ranije.

Kada je riječ o zapošljavanju, iz svijeta rada potpuno je isključeno 35 posto Roma i čak 60 posto Romkinja što ne označava samo odsutnost društvenog statusa nego i isključenost iz sustava socijalne skrbi. Najviše mladih, njih nešto više od trećine, zaposleno je u Istri i Primorju te u Zagrebu i okolici, a najmanje u Slavoniji. 

Pučka pravobraniteljica tako je u svom Izvješću za prošlu godinu navela kako su utjecajem epidemije na tržište rada posebno pogođeni mladi bez radnog iskustva te kako je kao posljedica locdowna znatno smanjena i društvena participacija mladih i aktivnosti organizacija mladih i za mlade, a sve se više govori o učinku mjera na njihovo mentalno zdravlje. Također, udio mladih od 20 do 24 godine se u evidenciji nezaposlenih HZZ-a tijekom 2020. povećao za čak 57 posto, navodi se u Izvješću, što ukazuje na dramatično pogoršanje njihovog i do sada ranjivog položaja na tržištu rada.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime