Na Krku je protekli vikend, 25. i 26. lipnja, u Hotelu Dražica, održana još jedna radionica javnog zagovaranja posvećena kampanji za povećanje obuhvata obrazovanih Romkinja, na kojoj su sudjelovali predstavnici i predstavnice romskih udruga, sudionici i sudionice Kongresa mladih te Savez Roma u RH “KALI SARA”.
Sudionicima su se obratili saborski zastupnik, Veljko Kajtazi, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, predsjednica SRRH “KALI SARA”, Suzana Krčmar, vanjska članica Saborskog odbora za ravnopravnost spolova, Anesa Šabani, koordinatorica aktivnosti, Karolina Hrga te voditeljica projekta Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice!, Suzana Kunac.
Saborski zastupnik apelirao je na mlade Rome i Romkinje da se u većoj mjeri društveno i politički aktiviraju u svojoj zajednici, s posebnim naglaskom na suzbijanje rodno uvjetovane diskriminacije i nasilja te rješavanje izazova s kojima se susreću Romkinje u hrvatskom društvu.
Kajtazi je adresirao i važnost međunarodne razine trogodišnjeg projekta Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice! iza kojega po prvi puta kao nositelj stoji jedna romska organizacija, te dalekosežnost utjecaja na daljnje osnaživanje Saveza i njegovog članstva, kao i romske zajednice u cjelini.
Predsjednica Saveza, Suzana Krčmar, također je ukazala na nužnost ulaganja u budućnost aktivističke i društveno angažirane baze romske zajednice, a posebice otvaranja prostora za glasove mladih Romkinja koje su premalo zastupljene u javnom i političkom prostoru, što za posljedicu ima njihovu nevidljivost te izostanak rješavanja čitavog niza problema kojima su posebno izložene žene romske nacionalne manjine.
Važna gošća radionice bila je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, koja je sudionicima i sudionicama predstavila Zakon o ravnopravnosti spolova te mehanizme za promicanje rodne ravnopravnosti i suzbijanje diskriminacije, oslanjajući se na recentna istraživanja, uključujući i istraživanja baznih podataka o uključenosti Roma u hrvatsko društvo s fokusom na ključne teme i izazove vezane uz težak položaj Romkinja unutar manjinske zajednice ali i većinskog stanovništva, koji im onemogućavaju da se dugoročno osnaže, dovršavaju obrazovanje te uključe u tržište rada. Naime, istraživanja baznih podataka su pokazala da je žena bez škole dvostruko više nego muškaraca te da je najveći broj njih radno neaktivan, odnosno u statusu domaćice, što romskim kućanstvima, koja u prosjeku broje 5.2 člana, dodatno otežava izlazak iz siromaštva i patrijarhalnih obrazaca tradicionalno podijeljenih rodnih uloga.
Vanjska članica Saborskog odbora za ravnopravnost spolova Anesa Šabani govorila je o radu Sabora te Saborskog odbora za ravnopravnost spolova ukazavši na tematsku sjednicu kao potencijalni instrument javne kampanje za obrazovanje Romkinja, dok su voditeljica projekta Suzana Kunac i koordinatorica aktivnosti Karolina Hrga predstavile instrumente javne kampanje za povećanje obuhvata mladih Romkinja u srednjoškolskom obrazovanju iz projekta Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice! te srodnih kampanja kao što je #PrekinimoŠutnju udruge RODA koja je problematizirala tretman žena u zdravstvenim ustanovama i Facebook inicijative #NisamTražila/#NisiSama o rodno uvjetovanom nasilju, koja je bila potaknuta ispoviješću beogradske glumice Milene Radulović, u narednim mjesecima prerasla je u regionalnu kampanju MeToo pokreta.
Mahom mladi sudionici i sudionice u interaktivnom djelu radionice imali su prostor planiranja i sukreiranja javne kampanje za veći obuhvat Romkinja u srednjim školama po županijama, s dostupnim instrumentima i novim idejama koje će biti uključene i u razvijanje kampanje aktualnog projekta. Sudionici su istaknuli važnost informiranja i edukacije roditelja, obrazovnih i socijalnih radnika i radnica te mladih Roma i Romkinja o reproduktivnim i seksualnim pravima i zdravlju; pokretanje Centara za mlade koji bi pružali savjetovanje, konzultacije i instrukcije ali i psihosocijalnu podršku te se razvijali i kao svojevrsna platforma za dijeljenje iskustava mladih Roma i Romkinja koji završavaju srednju školu i fakultet. Također, predlagali su i kreativne intervencije u naseljima poput živih knjiga, performansa, forum teatra itd. kao oblike podizanja svijesti i vidljivosti problemu maloljetničkih trudnoća i brakova, patrijarhalnih obrazaca te fizičkog, verbalnog i ekonomskog nasilja kojima su upravo žene najčešće izložene.
Projekcije za sustavno rješavanje navedenih izazova kojima je suočena romska zajednica, a posebno Romkinje, otvoreno su pitanje budućeg rada koje mora ići kroz angažiranije društveno i političko djelovanje predstavnika i predstavnica romske nacionalne manjine, sinergije romskih i neromskih udruga, Vijeća romske nacionalne manjine i ostalih relevantnih aktera i institucija. Njihovo djelovanje mora biti usmjereno na strukturne promjene i zakonske okvire te adresiranje konkretnih preporuka za poboljšanje položaja Romkinja i romske zajednice općenito, u svim važnim strateškim dokumentima.
