Ekstremističke skupine nastoje iskoristiti pandemiju za širenje svoje propagande i poticanje nepovjerenja prema vladama i institucijama, priopćila je prošli tjedan europska policijska agencija Europol. Agencija je objavila godišnje izvješće o stanju u vezi s terorističkim i ekstremističkim napadima u Europskoj uniji (EU), izvijestivši o 57 napada i pokušaja napada u 2020. u Austriji, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj. Novo je izvješće o terorizmu objavio i Global Terrorism Index, a u njemu se navodi kako su sukobi i ratovi i dalje glavni pokretač terorizma diljem svijeta, iako je uočen i porast terorizma krajnje desnice.
Pandemija kao čimbenik stresa i prilika za propagandu
Lani je u ekstremističkim napadima u EU-u ubijena 21 osoba, objavio je Europol. Naveli su i da su epidemiološke mjere ograničile izglede za počinjenje napada s velikim brojem žrtava i broj uhićenih pod sumnjom u terorizam pao je za trećinu u godinu dana. Ipak, naglašavaju da uvjeti koje je donijela pandemija mogu biti dodatni čimbenik stresa koji bi mogao potaknuti ranjive i psihički nestabilne osobe da se okrenu nasilju.
Posebno je uočena opasnost regrutiranja i agitacije putem interneta, ponajviše rubnih medija i društvenih mreža, na kojima se često šire netočne informacije i teorije zavjere. Opasnost radikalizacije putem interneta je porasla. To napose vrijedi za terorizam krajnje desnice, izjavila je Ylva Johansson, europska povjerenica za unutarnje poslove.
Smatra se da su pandemijske mjere, fizičko distanciranje i izolacija omogućile ekstremistima priliku da „zarobe publiku“ preko interneta, pogotovo one koji su preplavljeni osjećajima nepovjerenja, neizvjesnosti i očaja. Nesigurnost koju je donijela pandemija može biti okidač prema radikalizaciji. Uz to, budući da su prijateljski i obiteljski odnosi i mreže podrške izbačeni iz svog kolosijeka, smatra se da su pogotovo mladi uglavnom “bez nadzora” i u limbu u kojem postoji veći rizik od radikalizacije.
Američka Anti-Defamation League (ADL), primjerice, bilježi stalan porast propagande bijelih supremacista od 2017. godine, s naglim porastom u 2020. godini. ADL je napravio interaktivnu mapu koja se redovno ažurira i detaljno opisuje ekstremističke incidente i napade mržnje i antisemitizma u SAD-u.
Terorizam u zaraćenim zemljama i porast terorizma krajnje desnice
Ovoga je mjeseca objavljen i Global Terrorism Index, izvješće o terorizmu na svjetskoj razini. U izvješću se navodi kako su sukobi i ratovi i dalje glavni pokretač terorizma, a više od 96 posto smrtnih slučajeva od terorizma u 2019. godini dogodilo se u zemljama koje su već u sukobu. Deset zemalja s najvećim utjecajem terorizma sve su uključene u barem jedan oružani sukob.
Dobar primjer za ilustraciju utjecaja terorizma u zemljama koje su obilježene jednim ili više sukoba je Afganistan. U novom UN-ovom izvještaju tako se navodi da je poraslo ekstremističko nasilje u Afganistanu, i to dok su se paralelno počeli voditi mirovni pregovori. Nezapamćeno nasilje tijekom obično mirnije zime dogodilo se u 2021. godini. 7.177 sigurnosnih incidenata zabilježeno je širom zemlje između 1. siječnja i 31. ožujka, što predstavlja 61-postotni rast u odnosu na isto razdoblje 2020., navodi UN.
Osim analize terorizma koji je najprisutniji u zaraćenim zemljama, izvještaj Global Terrorism Index prepoznaje i opasnosti porasta terorizma krajnje desnice u “mirnim” zemljama. Jedan od zabrinjavajućih trendova u posljednjih pet godina je porast krajnjeg desničarskog političkog terorizma, iako je apsolutni broj napada krajnje desnice i dalje nizak u usporedbi s drugim oblicima terorizma. U Sjevernoj Americi, zapadnoj Europi i Oceaniji napadi krajnje desnice porasli su za 250 posto od 2014. godine, a broj smrtnih slučajeva povećao se za 709 posto u istom razdoblju, navodi se u izvješću.
Kako se obrazlaže u izvješću, postoje mnogi društveno-ekonomski čimbenici povezani s terorizmom koji su zajednički svim zemljama. Međutim, također postoje značajne razlike između ekonomski razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. Neki socijalno-ekonomski čimbenici povezani s terorizmom koje navodi Global Terrorism Index su sljedeći: Visoka razina kolektivnog nezadovoljstva i slaba vladavina zakona povezani su s terorizmom u svim zemljama. U ekonomski razvijenijim zemljama socijalna obespravljenost i isključenost igraju važnu ulogu u terorizmu. U manje ekonomski razvijenim zemljama poticanje vjerskih ili etničkih sukoba i politička korupcija snažnije su povezani s visokom stopom terorizma.
Na koje će sve načine i na kojim razinama pandemija utjecati na te čimbenike, a time i na ekstremizam i terorizam, još preostaje vidjeti.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
