U Muzeju Mimari se danas, 21. studenog, održao interdisciplinarni znanstveno-stručni skup s međunarodnim djelovanjem pod nazivom “Međukulturalni i međureligijski dijalog: pozitivno iskustvo Hrvatske u europskom kontekstu”. Skup se održao u organizaciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, a pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.
Skup je bio podijeljen na tri sesije i to Važnost međukulturalnog i međureligijskog dijaloga u globaliziranom svijetu, Sociološki i pravni izazovi multikulturalnosti te Suživot, dijalog i suradnja u hrvatskom društvu. Na prvoj sesiji sudjelovali su Tomislav Kovač, pročelnik Katedre fundamentalne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, akademik Ivan Supičić ispred HAZU-a, Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Igor Kitaev ispred UNESCO-ovog Regionalnog ureda za znanost i kulturu u Europi, a na drugoj sesiji Roger Koussetogue Koude, predavač i istraživač na Institutu za ljudska prava u Lyonu, prodekan Fakulteta prava, ekonomskih i društvenih znanosti te voditelj UNESCO katedre za “Sjećanje, kulture i međukulturalnost” na Katoličkom sveučilištu u Lyonu, Gordan Črpić, prorektor za organizaciju i poslovanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta i s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tijana Vukojičić Tomić i Vedran Đulabić koji je ujedno i tajnik Evanđeoske pentekostne crkve u Hrvatskoj.
Treću sesiju otvorio je saborski zastupnik Veljko Kajtazi s temom Položaj nacionalnih manjina, osobito romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Kajtazi se pored ustavno-pravnog položaja nacionalnih manjina osvrnuo na ostale važne strateške dokumente koji reguliraju položaj nacionalnih manjina te njihovih institucija i ostalih tijela (Vijeća i udruga). Osim toga predavač je naveo i tri romska praznika koja se organiziraju od strane Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”.
“Problem Roma je prepoznala Europska unija i to je razlog zašto pripadnici romske zajednice imaju nekoliko strateških dokumenata, imaju Nacionalnu strategiju, a donedavno i Nacionalni program i to je na neki način – detektiranje samih problema. Što se tiče rješavanja tih problema, jako je malo učinjeno, skoro pa ništa”, dodao je Kajtazi.
“Nije samo fraza ili floskula kada kažemo da je, unatoč bremenitoj povijesti, suživot više različitih i jakih identiteta moguć, iako nije uvijek lagan i ne treba mu pristupati naivno i s podrazumijevanjem”, dodao je Dan Đaković iz Sektora za promicanje ljudskih prava, civiljno društvo i nacionalne manjine pri Uredu gradonačelnika Grada Zagreba.
Istoj sesiji prisustovao je i Željko Mraz, predsjednik Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj i glavni tajnik Saveza Baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj te Jasminka Domaš, novinarka, spisateljica, glasnogovornica i članica Vijeća Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj. U nastavku su se na zastupljenost nacionalnih vjerskih manjina na HRT-u i doprinos Hrvatske u međunarodnoj razvojnoj i humanitarnoj politici osvrnuli Daniela Draštata i Dalibor Matić dok je Tvrtko Barun govorio o pravnom statusu i integraciji izbjeglica u Hrvatskoj te Aziz Hasanović o zajedničkom životu muslimana u Hrvatskoj kao poželjnom primjeru europskoj zbilji.
“Koje sve modele organiziranja muslimana danas vidimo u Europi? Prvo imamo skupine koje su getoizirane čija izolacija predstavlja veliki problem. Princip njihovog zatvorenog življenja je potpuno suprotan svim europskim vrijednostima i takve zajednice mogu predstavljati određeni problem pa i sigurnosni kao posljedicu manipulacije i zlouporabe čemu su podložni zbog ograničenosti informiranosti kao i posljedice zatvorenosti. Drugi model koji susrećemo kod određenog broja muslimanske zajednice je potpuna asimilacija u društvo u koje su stigli. Odgajaju se na principima kompleksa niže vrijednosti i rađaju se određene frustracije koje dovode do negativnog izražaja i posezanja za nekim od neželjenih djela ili poteza što predstavlja opet problem. Stalno im se nameće kako je njihova vjera kriva za sve, kako je ona izvor svakog zla, a nerijetko ih se poziva da se iste odreknu. Ne prihvaćaju takav pristup, a u znak zaštite svoje vjere pod znacima navoda potpomognutima čimbenicima izvana daju se u terorističke akcije. Ono što je najgore u svemu tome jest da se pozivaju u islam i time nanose najveću štetu islamu i muslimanima. Ubiti jednog nevinog sa stajališta Kur’ana znači ubiti cijeli svijet ili spasiti jednog nevinog znači spasiti cijeli svijet. Znajući ovaj temeljni princip islama pitamo se tko onda može učintii ubojstvo nevinih ljudi, djece i žena? Takav nered na zemlji sijati ne može musliman. Treći model je model integracije gdje se u cjelini njeguje i baštini punina identiteta. Identitet podrazumijeva i uključuje vjeru, naciju, kulturu, jezik, običaje i slično. Mi, muslimani u Hrvatskoj, prihvatili smo ovaj treći model, a to je model integracije. Razvijamo ga kroz vjersku zajednicu, kroz kulturna i nacionalna društva”, naglasio je muftija Aziz ef. Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Znanstveno-stručni skup djelomično se nadovezuje i na Međunarodnu konferenciju Mawaïd – Rendez-Vous for Euro-Arab Dialogue koja se od 9. do 10. prosinca 2016. održala u Parizu, u organizaciji UNESCO-a i Fundacije MBI Al-Jabeer iz Omana. Cilj te konferencije bio je unaprijediti dijalog Europe s arapsko-muslimanskim svijetom radi doprinosa susretu kultura i civilizacija te izgradnji mira u današnjem svijetu, što je posebno važno u današnje vrijeme obilježeno porastom različitih oblika ekstremizma, isključivosti i nasilja.
Glavna nakana interdisciplinarnog znanstveno-stručnog skupa Međukulturalni i međureligijski dijalog: pozitivno iskustvo Hrvatske u europskom kontekstu bila je vrednovati kulturalnu i religijsku različitost kao sastavni dio hrvatskog društva, osvijestiti je pred građanima Hrvatske i pokazati je kao poticajan primjer zajednici europskih naroda i širem svijetu.
