U zagrebačkoj je Booksi, jučer 7. listopada 2025. godine, svečano otvorena ovogodišnja Revija malih književnosti, posvećena temi romske književnosti. Iako, kako su istaknuli gosti večeri, romska književnost nije mala, ona je još uvijek mlada u pisanoj formi. Crnogorski književnik Ruždija Russo Sejdović naglasio je da je u pisanom obliku ona tek u povoju i pokušava prohodati. U usmenom, oralnom obliku, već ima obrise sazrele misli koja tek treba da se otkrije.
Moderatorica Anja Tomljenović otvorila je večer pitanjima upućenima gostujućim autorima – Almiru Agiću iz Bosne i Hercegovine, Patriku Bangi iz Češke Republike i već spomenutom Ruždiji Sejdoviću. Razgovor je obuhvatio niz važnih i kompleksnih tema, a atmosfera je povremeno bila obogaćena duhovitim dosjetkama gostiju. Jedna od središnjih tema bila je pitanje kako romska književnost može doći do većeg izražaja. Sudionici su se složili da je nužno pružiti više prilika mladim autorima, ali i istaknuli izostanak institucije ili zajednice koja bi okupljala i promovirala romske umjetnike i književnike. Banga je govorio o stanju romske književnosti u Češkoj te širem položaju Roma u toj zemlji, napomenuvši kako ondje postoji samo jedna izdavačka kuća koja objavljuje romske autore. Najveći je problem što nemamo vlastite novinare ni političare koji bi promovirali, kritizirali i podržavali romsku književnost, istaknuo je.
Na pitanje što znači biti romski pisac, sudionici su iznijeli različite perspektive. Agić je izrazio nezadovoljstvo činjenicom da se u javnosti najprije naglašava njegova etnička pripadnost, a tek potom njegov rad i postignuća. Sejdović je dodao da se ne vidi kao “romski pisac”, već kao “pisac romskog porijekla”. Razgovor je otvorio šire pitanje – je li romski pisac onaj koji piše na romskom jeziku, onaj koji pripada romskoj zajednici, ili pak autor koji se bavi romskim temama. Banga je naglasio da je prije svega novinar koji piše o političkim i društvenim temama u Češkoj, te da ga je društvo, a ne on sam, identificiralo kao romskog novinara. Moderatorica je Agiću postavila i pitanje o ulozi poezije u borbi protiv patrijarhata unutar romske zajednice. Agić je istaknuo kako je ključno kroz poeziju i priče prikazati romske žene i djevojke kao ljude s emocijama i ambicijama, a ne samo kroz tradicionalne uloge. Nakon razgovora uslijedilo je čitanje ulomaka iz antologije Imena koja cvjetaju u pukotinama bezdana. Agić je predstavio svoje pjesme iz zbirke Kaktus u polju orhideja – ‘Tradicija’, ‘Predaleko’, ‘Pijan od ljubavi’ i ‘Tambura’ – objašnjavajući da sve četiri tematiziraju ugovoreni brak mlade Romkinje, prikazan iz različitih perspektiva: njezine, mladoženjine i zaljubljenog mladića.
Sejdović je, prije nego što je pročitao svoju priču Daleko bilo, podijelio anegdotu iz djetinjstva kada je, kako kaže, bio strastveni čitatelj i zbog ljubavi prema knjigama nije bio shvaćen u svojoj okolini. Prisjetio se kako je s ocem odlazio na otpad gdje bi tražio i skupljao knjige, dok je njegov otac prikupljao materijal za prodaju. U priči Daleko bilo tematizira sukob generacija unutar romske zajednice kroz odnos između dječaka zaljubljenog u čitanje i njegove bake, koja vjeruje da su knjige prokletstvo koje treba liječiti injekcijom ili tabletom. Liječnik kojem ga baka odvodi, međutim, propisuje drugačiji lijek – zbirku Danila Kiša Grobnica za Borisa Davidoviča.
Banga je prije čitanja svoga doprinosa govorio o promjenama u češkom društvu devedesetih godina, razdoblju novih sloboda i kapitalizma, ali i teškog vremena za Rome, kojima su tada oduzeti državni stanovi i koji su masovno ostajali bez posla nakon ukidanja socijalističke politike zapošljavanja. Podijelio je i osobna iskustva policijskog nasilja – bio je, kako je rekao, uhićen 27 puta, prvi put sa samo 15 godina, velikim dijelom isključivo zbog rasnog profiliranja. Njegov ulomak iz romana Pravi izlaz opisuje prvo susretanje s računalom i početak zanimanja za tehnologiju, pisanje i novinarstvo, potaknut velikodušnim gestom jedne odvjetnice. Kasnije su ponovno stupili u kontakt kada je prepoznala sebe u njegovoj priči – danas žive svega četiristo metara jedno od drugoga.
Večer je bila inspirativna i poticajna, ispunjena ozbiljnim temama, ali i humorom, čime je ovogodišnja Revija malih književnosti započela na upečatljiv i sadržajan način. U narednim danima očekuju se nastupi preostalih gostujućih autora i autorica.
