Danas se obilježava 30. godišnjica genocida u Srebrenici. Srebreničku enklavu je 1993. godine Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo zaštićenom zonom, a zauzele su je srpske snage na današnji dan 1995. godine. Ono što je slijedilo jest pogubljenje više od 8000 muškaraca i dječaka i predstavlja najveći zločin u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Povodom tog obilježavanja Memorijalni centar Srebrenica – Potočari objavio je publikaciju pod nazivom Naša priča, naše obećanje. Tri decenije nakon počinjenog genocida, naša obaveza da čuvamo istinu i sjećanje postaje još značajnija, navode autori. Uz dio publikacije koji donosi povijesni kontekst, povijest Srebrenice kao i kalendar genocida, važan dio posvećen je i negiranju genocida u Srebrenici koji, kako navode autori publikacije, predstavlja ozbiljan izazov za istinu, pravdu i proces pomirenja u Bosni i Hercegovini, ali i šire u regiji bivše Jugoslavije. Iako su međunarodni sudovi, poput Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog suda pravde (MSP), pravosnažno utvrdili da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid nad bošnjačkim stanovništvom, poricanje ovog zločina i dalje je prisutno u političkom diskursu, medijima i akademskim krugovima.
Negatori genocida koriste različite metode kako bi umanjili ili relativizirali činjenice. Neki osporavaju pravne kvalifikacije, tvrdeći da se u Srebrenici dogodio “zločin” ili “ratni zločin”, ali ne genocid. Drugi umanjuju broj žrtava, pokušavajući da predstave masovna ubistva kao posljedicu vojnih sukoba, a ne kao sistematski planirane egzekucije. Treći oblik negiranja uključuje prikazivanje žrtava kao legitimnih vojnih ciljeva ili promovisanje narativa o “dvosmjernim zločinima”, gdje se nastoji izjednačiti odgovornost svih strana. Ove prakse ne samo da vrijeđaju dostojanstvo žrtava i preživjelih, već i direktno potkopavaju napore na izgradnji istine, pravde i povjerenja u postkonfliktnom društvu, ističu, te navode načine kako svaki pojedinac i pojedinka mogu pomoći očuvanju sjećanja na Srebrenicu, među kojima su kao jedan od najvažnijih načina navedena posjeta Srebrenici, uz dijeljenje točnih i provjerenih činjenica o genocidu u Srebrenici, volontiranje, organiziranje komemoracija, učenje i istraživanje te suprostavljanje negiranju i mržnji. Cijela publikacija, dvojezično, na bosanskom i engleskom jeziku dostupna je ovdje.
U UN-u u New Yorku organizirana je izložba “Od riječi do nasilja: Životi iza polja smrti”. Izložbu su pripremili Memorijalni centar Srebrenica i Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). Također, mnoge zemlje planiraju službeno obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih naroda prošle godine usvojila Rezoluciju kojom se 11. juli/srpanj proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
