U Muzeju suvremene umjetnosti u srijedu, 27. svibnja 2025, održana je tribina Žene koje mijenjaju društvo, povodom otvorenja samostalne izložbe Činiti svijet boljim mjestom jedne od najvažnijih hrvatskih vizualnih umjetnica Andreje Kulunčić. Ova višeslojna izložba, obogaćena dijalogom umjetnice, participantica i kustosica, predstavlja jedinstveni kulturni događaj u kojem se isprepliću umjetnost, aktivizam i društvena analiza.
Izložba kao dijalog – pet društvenih refleksija
Izložba Činiti svijet boljim mjestom nije klasična retrospektiva. Ona ne traži od publike da pogleda unatrag, nego da promišlja sadašnjost i oblikuje budućnost. Izložba je podijeljena u pet tematskih cjelina: feminizam, trauma, migracija, participacija i ekonomija, kroz koje Kulunčić propituje društvene nejednakosti, mehanizme isključenja i mogućnosti kolektivnog otpora. Fokus izložbe nije samo na objektima, nego na procesima, sudjelovanju i dijeljenju znanja. Svakim od ovih segmenata umjetnica nas poziva da promislimo o ulozi pojedinca u društvenom mehanizmu i mogućnostima zajedničkog djelovanja. U segmentu feminizam, primjerice, umjetnica istražuje višeslojne oblike rodne diskriminacije, dok u dijelu trauma poseže za temama kolektivnog pamćenja, suočavanja s prošlošću i međugeneracijskih rana. Migracijske politike, mehanizmi isključenja, nevidljivi rad i strukturalna nepravda obrađuju se kroz kompleksne vizualne i participativne forme koje uključuju video, instalacije, dijagrame i interaktivne mape. Andreja Kulunčić je poznata po tome što svoju umjetnost ne stvara “za publiku” nego sa zajednicom. Njezini su projekti često rezultat višemjesečnih, pa i višegodišnjih istraživanja i suradnji s organizacijama civilnog društva, akademskim institucijama, marginaliziranim skupinama ili aktivističkim kolektivima. Na izložbi se mogu vidjeti rezultati takvih procesa – radovi koji nisu završeni u trenutku izlaganja, nego se nastavljaju razvijati u interakciji s publikom.
Jedna od prepoznatljivih karakteristika njezine umjetnosti je korištenje vizualnog jezika koji podsjeća na infografike, arhitektonske skice, znanstvene prezentacije, ali i na forme prosvjeda i javnog izlaganja. Na taj način, njezini radovi funkcioniraju i kao edukativni alati, pružajući gledatelju kontekst, pozadinu i alate za promišljanje tema koje obrađuje. Umjesto da nudi gotove odgovore, Kulunčić nudi prostor za dijalog i propitivanje – što je u potpunosti u skladu s konceptom izložbe U sklopu izložbe nalazi se i instalacija ISTE, koja daje prostor pet žena, koje su, svaka na svoj način, odbačene od društva zbog svog identiteta. Među petorkom koja je odlučila ostati anonimna, nalazi se i jedna Romkinja, koja kroz svoj dio instalacije progovara o marginalizaciji, stereotipizaciji i društvenom nasilju što ga doživljava kao pripadnica romske zajednice. Ona, kao ni preostale četiri žene – pripadnice različitih etničkih, vjerskih, rasnih i seksualnih identiteta – ovim radom ne traže sućut: one traže priznavanje, dostojanstvo i političko djelovanje. Upravo iz tog razloga, ISTE nije završena instalacija – ona se nastavlja razgovorima, radionicama i tribinama poput jučerašnje.
Tribina Žene koje mijenjaju društvo kao glas otpora
Kustosica Renata Filčić naglašava da je izložba zamišljena kao mjesto susreta, ne samo s umjetničkim djelima, nego i s idejama, emocijama i osobnim refleksijama. U tom smislu, MSU postaje više od izložbenog prostora – postaje laboratorij društvene promjene, a umjetnost Andreje Kulunčić njezin katalizator. Povodom izložbe, u okviru programa Žene koje mijenjaju društvo, održana je i javna tribina koja je okupila relevantne protagonistice iz svijeta umjetnosti i društvenog angažmana. Moderatorica Sandra Prlenda otvorila je raspravu naglašavajući da umjetnost može, i mora, biti oruđe društvene transformacije, a ne samo estetike.
U raspravi je sudjelovala Andreja Kulunčić kao umjetnica čiji je rad u fokusu, koja je govorila je o važnosti rada “odozdo”, suradnji s ranjivim skupinama i odgovornosti umjetnika prema stvarnom svijetu. Umjetnost treba dati glas onima na margini te otvoriti dijalog s posjetiteljima, izjavila je Kulunčić. Zrinka Užbinec, druga sudionica tribine, plesačica i koreografkinja, istaknula je potencijal tijela kao političkog instrumenta: Ples je prostor otpora i slobode, dok je Renata Filčić, kustosica izložbe, podijelila iskustvo rada na ovom kompleksnom postavu, naglašavajući kako nema pasivne publike, jer su svi pozvani da aktivno razmišljaju, sudjeluju, pa i djeluju. Tribina je bila otvorena široj javnosti, ali s posebnim naglaskom na uključivanje mladih. Upravo oni, kako su naglasile sudionice, trebaju biti nositelji promjene i kritičkog mišljenja.
Umjetnost koja ne šuti
Izložba Činiti svijet boljim mjestom, otvorena do 12. listopada 2025. godine u MSU-u, nije samo izložba – ona je platforma. Kroz niz popratnih programa, radionica, diskusija i javnih intervencija, posjetitelji će imati priliku uključiti se u aktivno promišljanje uloge umjetnosti u svakodnevnom životu. U vremenu kada su društvene nejednakosti sve očitije, a umjetnost često pod pritiskom tržišta i spektakla, Andreja Kulunčić pokazuje da postoji i drugi put – put tihe, ali ustrajne borbe za pravednije društvo. Izložbom i tribinom u MSU-u otvara se prostor za glasove koji su predugo bili ignorirani.
Jer, kao što sama umjetnica kaže: Ne mogu promijeniti svijet sama. Ali mogu ga početi mijenjati – zajedno s drugima.
