U Zagrebu se 23. i 24. ožujka 2025. godine održava Međunarodna znanstveno-stručna konferencija “Romsko (običajno) pravo: romske pravne tradicije i kulture”. Konferenciju organiziraju saborski zastupnik Veljko Kajtazi, Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” i Organizicijski odbor sastavljen od legitimnih predstavnika Roma i romskih udruga iz 13 europskih država, uz potporu Hrvatskog sabora i Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Središnji događaj Konferencije održat će se u ponedjeljak 24. ožujka u Hrvatskome saboru, gdje se uz prisustvo domaćih i međunarodnih akademskih i pravnih stručnjaka i drugih visokih uzvanika očekuje donošenje “Zagrebačke rezolucije”, koja u 10 točaka poziva na unapređenje pravnog položaja romske zajednice. Program Konferencije nalazi se ovdje, a prijenos uživo bit će od 9.30 sati dostupan na Youtube-kanalu Hrvatskog sabora.
Romsko običajno pravo predstavlja specifičan pravni sistem koji regulira odnose unutar romske zajednice i temelji se na tradicionalnim normama, običajima i nepisanim pravilima. Iako Romi žive u različitim državama i kulturama, njihovo običajno pravo održava zajedničke vrijednosti i principe koji se prenose s generacije na generaciju. Ovaj sistem nije institucionaliziran u formalnom pravnom smislu, ali ima snažan utjecaj na način na koji se rješavaju sporovi, održava moralni poredak i čuva identitet romske zajednice.
Romsko običajno pravo temelji se na nekoliko ključnih principa kao što su poštovanje i čast pojedinca i obitelji, mirotvorstvo i dogovor, odgovornost prema zajednici te pravda putem tradicionalnih institucija. Ključnu ulogu u romskom običajnom pravu imaju stariji i ugledni članovi zajednice, najčešće muškarci, koji su zaduženi za rješavanje pravnih i moralnih pitanja. Oni se okupljaju u romski sud pravde, kris, tradicionalnu instituciju kao djeluje kao vrhovni autoritet unutar zajednice, ali koja nije formalna u smislu državnog pravnog sustava. Proces nije strogo reguliran pisanim pravilima, već se temelji na običajima, prethodnim presudama i moralnim načelima. Odluke krisa su obvezujuće i njihovo nepoštivanje može rezultirati isključenjem iz zajednice, što je jedna od najtežih kazni u romskom običajnom pravu. U romskom običajnom pravu razlikuju se različiti tipovi prekršaja, od manjih sukoba do ozbiljnih kršenja normi, pa tako kris raspravlja o pitanjima kao što su obiteljski sukobi, financijski sporovi ili zločini protiv zajednice. Kazne mogu varirati od novčanih kazni, obveznog obeštećenja do isključenja iz zajednice.
U današnje je vrijeme romsko običajno pravo podređeno nacionalnim pravnim sustavima, što ponekad dovodi do pravnih kolizija. Države ne priznaju kris kao službeni pravni sud, ali mnogi Romi i dalje poštuju njegove odluke više nego one donesene u državnim institucijama.
