Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”, sa svojim medijskim servisima Phralipenom i Radijom Kali Sara, organizirao je u suradnji s Agencijom za elektroničke medije i Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u petak 7. ožujka 2025. godine, povodom Međunarodnog dana žena, okrugli stol pod nazivom “Romkinje i mediji – Predstavljanje Romkinja u javnom prostoru”. Sastavljen od dviju tematskih cjelina, “(Ne)vidljivost Romkinja u hrvatskim medijima” i “Uloga Romkinja u medijima kroz oblikovanje narativa unutar šireg medijskog diskursa o Romima”, okrugli stol okupio je brojne ključne aktere za ovu temu i tako na visokoj razini postavio temelje u regiji i šire za daljnji rad na poboljšanju položaja Romkinja u medijima, kako kroz povećanje njihove vidljivosti i promjenu dominantnih, često negativnih narativa, tako i kroz poticanje na njihov veći novinarski angažman. Okrugli stol ujedno je bio uvod u Međunarodnu konferenciju Romkinja planiranu za kraj ove godine.
U uvodnome, pozdravnom dijelu, kratko su se okupljenima obratile moderatorica okruglog stola Suzana Kunac, predsjednica SRRH “KALI SARA” Suzana Krčmar i potpredsjednica saborskog Odbora za medije Urša Raukar-Gamulin.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u izlaganju “Položaj Romkinja i uloga medija“ najprije je govorila o razlozima zašto se Romkinje nalaze u riziku od višestruke diskriminacije. Zbog snažnog utjecaja patrijarhata u romskim zajednicama, koji je u blažem obliku prisutan i u onim većinskim, Romkinje su u nepovoljnom položaju na temelju svog rodnog identiteta, a zbog općeg društvenog rasizma i ksenofobije, izložene su također diskriminaciji na temelju svoje etničke pripadnosti. Na njihovu socijalnu isključenost utječu niska razina obrazovanja, slaba informiranost o vlastitim pravima i visoka stopa nezaposlenosti, što posebice dolazi do izražaja u ruralnim i segregiranim područjima.
Glede zakonodavnog okvira za medije, pravobraniteljica je navela niz zakona kojima je cilj promicati ravnopravnost žena i muškaraca i štititi od diskriminacije na temelju spola, roda, bračnog ili obiteljskog statusa te izražavanja ili spolne orijentacije. Navela je i ostale propise i dokumente, primjerice one koji se tiču Hrvatske radiotelevizije, Kodeksa časti hrvatskih novinara ili Medijskog kodeksa, koji također služe promicanju ravnopravnosti i zaštiti ljudskih prava.
Pored toga, osvrnula se vlastito istraživanje o zastupljenosti i načinu prikazivanja žena i muškaraca na naslovnicama internetskih portala iz 2012. godine, iz kojeg je jasno vidljiva medijska neravnopravnost žena i muškaraca. Tako su muškarci četiri puta češće na fotografijama udarnih vijesti na naslovnici, dok su žene na svakoj trećoj fotografiji prikazane poluodjevene ili razodjevene. Završno je na temelju nekoliko konkretnih članaka iz hrvatskih medija pokazala primjere uvredljivog, omalovažavajućeg i ponižavajućeg prikaza Roma i Romkinja (primjerice naslov „Htio se ‘posladiti’ mladom podravskom Romkinjom, na kraju jedva izvukao živu glavu“ ili ‘istraživanje’ u kojemu se Romkinje omalovažava u svrhu zabave i humora).
Anita Malenica, članica Vijeća za elektroničke medije (VEM), u svom je izlaganju govorila o načinima na koje Vijeće i Agencija za elektroničke medije (AEM) rade na jačanju ravnopravne zastupljenosti muškaraca i žena u medijima te posebno na jačanju medijske vidljivosti Romkinja. Važnim je istaknula potpisivanje 2014. godine Deklaracije Mediteranske mreže regulatornih tijela (MNRA) o poticanju muško-ženske ravnopravnosti i borbe protiv rodnih stereotipa, iz čega je proizašlo sudjelovanje Vijeća u radnoj skupini „Rod i mediji“. Iz analiza koje je ta radna skupina provodila, Vijeće je 2018. pokrenulo vlastitu radnu skupinu „Žene i mediji“, koja s više od 20 partnera, uključujući SRRH “KALI SARA” i portal Phralipen, radi na brojnim projektima, među njima i na portalu Žene i mediji. Neki od projekata također uključuju analize medijskih sadržaja, pa su tako od 2014. do 2022. provedene analize, primjerice, rodnih stereotipa u reklamnim oglasima, medijskog tretmana rodnog nasilja u Hrvatskoj, vidljivosti ženskog sporta i vidljivosti žena u središnjim informativnim emisijama. Iz potonje analize provedene na trima nacionalnim televizijama proizašlo je da su žene u informativnim programima zastupljene 36 posto i da je ta zastupljenost znatno manja u područjima kao što su sport, politika i gospodarstvo, a prisutnija u temama znanosti, zdravlja, obrazovanja i socijalne skrbi.
Što se tiče povećanja medijske vidljivosti Romkinja, Agencija za elektroničke medije, osim navedene suradnje sa Savezom i objavljivanja članaka na portalu Žene i mediji, taj cilj ostvaruje preko dodjele sredstava putem Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija te preko programa Poticanja novinarske izvrsnosti. Među 530 projekata i 3607 članaka koji su objavljeni u sklopu ovog programa, 17 novinarskih projekata odnosilo se na Rome, od čega se osam bavilo ženama i ženskim pravima. Velik dio novinarskih projekata posvećenih Romkinjama objavljen je upravo na Phralipenu.
Posljednja u prvome dijelu okruglog stola govorila je članica VEM-a Jasna Vaniček-Fila, koja je po prvi put predstavila rezultate AEM-ovog istraživanja “Prikaz Romkinja i Roma u medijima. Dominantni narativi o romskoj zajednici u medijskom izvještavanju”. Istraživanje se provodilo od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine na elektroničkim publikacijama s hrvatskom domenom koje objavljuju na hrvatskom jeziku. Metodom prikupljanja podataka prikupljena su 93 teksta objavljena u 32 različite publikacije.
Prema rezultatima, u tekstovima koji izvještavaju o Romkinjama i Romima najviše je pozitivnog sentimenta, 46 posto, negativnog je 27, a neutralnog 25 posto. Povod za izvještavanje najčešće je incidentan (25 posto), iza čega slijedi prigodan povod (14 posto), diskriminacija (12 posto) i uspjesi pojedinaca (9 posto). Što se tiče uloge Romkinja i Roma u analiziranim tekstovima, najčešće je to uloga građanina (77 posto), dok se mnogo manje odnosi na ulogu političara (12 posto) i osumnjičenika (9 posto). Najčešće teme o kojima se izvještava jesu diskriminacija i ljudska prava te politika, iza njih slijede kultura i tradicija, pa kriminal, integracija u zajednicu i naposljetku siromaštvo. Najčešći, pak, narativi o Romkinjama i Romima u tekstovima koje se analiziralo temeljili su se na kriminalu, egzotizaciji, diskriminaciji i kompleksu bijelog spasitelja (tj. narativ da pripadnici većinske zajednice rješavaju probleme manjine koja ih ne može sama riješiti), dok se manji broj narativa temeljio na osnaživanju Romkinja, Samudaripenu, siromaštvu i Romima kao proaktivnim članovima društva.
Rezultati koji se posebno tiču medijskog izvještavanja o Romkinjama pokazuju da je sentiment dominantno pozitivan te se kod Romkinja u odnosu na Rome češće ističe njihova integracija u društvo i češće se kroz primjere uspješnih Romkinja razbijaju negativni stereotipi. Usto, Romkinje se više izdvaja kao čuvarice tradicije i kulture, ali ih se također zbog višestruko depriviranog položaja u većoj mjeri ističe u kontekstu diskriminacije i ljudskih prava. Ukupno se može reći da se o Romkinjama češće piše u vezi njihovog teškog položaja u zajednici, a rjeđe preko pozitivnih primjera osnaživanja kroz obrazovanje i karijeru.
Zaključci ovog istraživanja, koje bi uskoro trebalo biti objavljeno na stranicama AEM-a, pokazuju da je prisutnost stereotipa i predrasuda i dalje prisutna, ali suprotstavlja im se sve veći broj tekstova koji Rome i Romkinje pokazuju kao aktivne članove društva. Medijskim prostorom dominiraju istaknute javne ličnosti iz romske zajednice, za razliku od svakodnevnog života tzv. običnih Roma i Romkinja koji su manje medijski prisutni. Također, sve se češće u izvještavanju isključuje nacionalnu komponentu, čime se razbijaju drevni fiksirani narativi koji etnicitet povezuju s određenim oblicima ponašanja.
U drugome dijelu okruglog stola na panelu je sudjelovalo troje novinara: Una Beriša, novinarka romske redakcije Radija Beograd Radiotelevizije Srbije, neovisni novinar Saša Kosanović i ja kao novinar Phralipena. Uz predstavljanje vlastitih iskustava rada u romskim i manjinskim medijima, posebnu smo pažnju posvetili razlozima zbog kojih su Romkinje, ali i pripadnici romske zajednice generalno, danas u medijima kadrovski podzastupljeni i na razini sadržaja pretežito negativno tematizirani. Također, raspravljali smo o mjerama potrebnim za povećanje pozitivne prisutnosti Romkinja u medijima i na razini sadržaja i na razini novinarskog angažmana.
Završno navedimo da je glumica Perica Martinović tijekom okruglog stola prigodno i dojmljivo izvela pjesmu “Siromašna sam Romkinja” poljsko-romske pjesnikinje Bronislawe Wajs Papusze.
