Slovenske udruge Društvo DIH i Romski akademski klub prošle su godine, uz potporu Ministarstva kulture i nevladine LGBT+ organizacije Legebitra, objavile prvi slovensko-romski LGBT+ rječnik, u kojem se dvojezično objašnjavaju različite seksualne orijentacije i rodni identiteti te iznose osobna svjedočanstva gej pripadnika romske zajednice, a sve s ciljem obrazovanja i unapređenja statusa LGBT+ Roma i Romkinja.
Rječnik, koji je dostupan i online, rezultat je projekta “KVIR ROM – preoblikujmo pokret” koji se u Murskoj Soboti i Ljubljani u obliku okruglih stolova i predavanja na temu LGBT+ prava Roma provodio tijekom 2023. godine. Kako je slovensko Ministarstvo kulture obrazložilo prilikom odabira projekta na javnome natječaju, uvođenje LGBT+ dimenzije dodaje nov izazov u istraživanju identiteta članova romske zajednice; novinu predstavlja činjenica da se romska zajednica također suočava s intersekcijom dviju ili više osobnih okolnosti koje utječu na identitet pojedinca. Ovaj projekt veoma dobro doprinosi integrativnom djelovanju.
Na rječniku su radili Samanta i Marcel Baranja iz Romskog akademskog kluba, koji je 2023. godine organizirao i prvu konferenciju u Sloveniji o LGBT+ Romima i Romkinjama. Pisan je na prekmurskom dijalektu romskog jezika i objašnjava tridesetak termina vezanih uz seksualnost i spolni/rodni identitet, primjerice termine ‘heteroseksualnost’, ‘biseksualnost’, ‘panseksualnost’, ‘lezbijka’, ‘gej’, ‘transrodnost’, ‘rodna fluidnost’, ‘poliamorija’ ili ‘transfobija’. Tako se rod određuje kao društveno određena kategorija koja od pojedinaca zahtijeva izvođenje pojedinih seksualnih funkcija ili izvođenje pojedinih društvenih uloga, demifemininu osobu određuje se kao osobu koja se dijelom, ali ne posve, identificira s ženskim rodom, dok se queer pokret određuje kao pokret vezan uz sve identitete, bilo rodne bilo seksualne, koji odstupaju od tradicionalnog sustava, kojeg se smatra društvenom normom. Zanimljivo je da su mnogi termini jednaki ili vrlo slični u slovenskom i romskom jeziku, što zapravo svjedoči o uvođenju novih izraza u romski jezik i o njegovom proširivanju.
Cijeli projekt u sklopu kojega je rječnik objavljen dio je šire inicijative Romskog akademskog kluba pod nazivom RomaSam (‘Mi smo Romi’). Njezin je cilj podići svijest i informirati i profesionalce i opću javnost o prisutnosti Roma i Sinta u Sloveniji, o njihovoj kulturi, jeziku, povijesti, doprinosima zajednici i trenutnom položaju. U isto vrijeme, navodi se dalje na njihovim stranicama, ona nudi inovativne pristupe kojima se želi pomoći u općem informiranju i educiranju o romskoj zajednici. To uključuje sve aktualne teme, pa tako i one o kojima se (još) ne govori, kao što je LGBT+ aktivizam unutar zajednice i za nju.
Objavljivanje rječnika i sam projekt naišli su na kritike dijela javnosti koja smatra da romska zajednica u Slovenija pati od mnogo prečih problema nego što je status LGBT+ Roma i Romkinja i da bi država javan novac trebala usmjeriti na rješavanje osnovnih životnih pitanja, kao što je, recimo, obrazovanje, ili na suzbijanje nasilja nad Romima. Kao odgovor možemo navesti činjenicu da je ovaj projekt tek jedna od mnogih aktivnosti koje Klub provodi, ali i činjenicu da bi čekanje na rješavanje prioritetnijih problema značilo dugotrajnu odgodu rada na pravima LGBT+ Roma i Romkinja, budući da, slično kao i u drugim državama Europe, položaj Roma u Sloveniji u mnogim pogledima zaostaje za normalnim standardima života građana.
