Povjesničar Danijel Vojak s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar održao je, danas, 1. kolovoza u Multimedijalnoj dvorani Instituta predavanje “Povijest romskog stanovništva na hrvatskim područjima od doseljavanja do danas”. Povod je obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve Samudaripena ili genocida u Drugom svjetskom ratu, a organizator predavanja je Institut zajedno s romskom nevladinom organizacijom Perspektivom i njezinim predsjednikom Ramizom Ajdinom. Uz predavača, publici su se prigodno obratili Ramiz Ajdin, ravnatelj Instituta Željko Holjevac i, završno, pjesnikinja Ljiljana Lipovac s pjesmom o povijesti Roma.
Svoje predavanje Vojak je koncipirao kao uvod i pregled ponudivši sve relevantne dionice i obilježja povijesti Roma. Krenuo je s prvim migracijama iz Indije i s tijekom doseljavanja u Europu. Kazao je da je u prvoj fazi boravka u Europi postojala pozitivna percepcija jer su se Romi predstavljali kao kulturološki slični zajednicama u koje su dolazili. Prva masovnija doseljavanja događala su se skupa s osmanskim prodiranjima u Europu, a u to se vrijeme mijenja i odnos prema Romima iz pozitivnog u negativni – rastu diskriminacija i progoni koji u srednjoj vremenskoj fazi boravka na našim prostorima doživljavaju vrhunac tijekom vladavina Marije Terezije i Josipa II.
Veći dio predavanja Vojak je posvetio suvremenijem i najtragičnijem dijelu romske povijesti, onom za vrijeme Drugog svjetskog rata i fašističkih režima diljem Europe. Kao kontrast tragičnoj obljetnici koja se obilježava 2. kolovoza u sjećanje na posljednje Rome ubijene u Auschwitzu, Vojak je izdvojio obilježavanje Dana otpora Roma 16. svibnja i naveo da mlađe generacije sve veći značaj daju upravo romskom otporu fašizmu. U vezi stradanja Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, govorio je, između ostalog, o važnosti kulture sjećanja na mjesta masovnih zločina i istaknuo da se ona zadnjih desetljeća sve više njeguje.
U zadnjem dijelu, Vojak se osvrnuo na položaj Roma u socijalističkoj Jugoslaviji, na razlike između tadašnjih federativnih republika i na značaj koji je za emancipaciju Roma u pravnom, političkom i kulturnom smislu imalo postjugoslavensko dobivanje statusa zasebne nacije, odnosno nacionalne manjine. Predavanje je završio kratkim presjekom aktualnog položaja Roma u hrvatskom društvu.
Ovo predavanje održano je u sklopu projekta “Upoznajmo se – Te pendžarkeras amen” nevladine organizacije Perspektiva koji serijom različitih aktivnosti želi afirmirati romsku kulturu kako bi, s jedne strane, razbio uobičajene narative o Romima, a, s druge, osnažio samu romsku zajednicu.