Državni zavod za statistiku objavio je 22. ožujka 2024. godine rezultate svog redovitog i na razini Europske unije obaveznog istraživanja o pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti koje se temelji na Anketi o dohotku stanovništva provedenoj 2023. godine. Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva u kojeg su uključeni raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličina kućanstva) i raspodjela dohotka unutar populacije.
Stopa rizika od siromaštva, određena kao postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva, odnosno ispod 60 posto od srednje vrijednosti ekvivalentnog raspoloživog dohotka svih osoba, za 2023. godinu iznosila je 19,3 posto, što znači da je jedna petina osoba u Republici Hrvatskoj u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Pritom se 2,8 posto osoba nalazi u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji te si isključivo zbog financijskih razloga ne mogu priuštiti najmanje sedam od trinaest stavki koje utječu na kvalitetu života, primjerice adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima ili podmirivanje neočekivanog financijskog izdatka. Stavljeno u novčane iznose, prag rizika od siromaštva u 2023. godini za jednočlano kućanstvo iznosio je 5 924 eura na godinu, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio je 12 440 eura na godinu.
Stopa rizika od siromaštva, koja na razini RH iznosi 19,3 posto, najveća je u Panonskoj Hrvatskoj (Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija) i iznosi 29,4 posto. Najmanja je u Gradu Zagrebu, 10,5 posto, dok u ostalim dvjema regijama, Jadranskoj Hrvatskoj (Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija) te Sjevernoj Hrvatskoj (Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija) iznosi 17,5 odnosno 17,7 posto.
Prema dobi i spolu, stopa rizika od siromaštva najviša je bila kod osoba u dobi od 65 ili više godina, 34,8 posto, a najmanja u osoba od 25 do 54 godine, 12,6 posto. Razlika prema spolu najveća je upravo kod najstarije populacije – stopa rizika od siromaštva u žena iznosila je 38,8 posto, a u muškaraca 29,3 posto. U svim dobnim kategorijama osim u kategoriji osoba od 25 do 54 godine žene su izloženije riziku od siromaštva.
Gledano prema najčešćem statusu u aktivnosti i spolu, stopa rizika od siromaštva najviša je za nezaposlene osobe i iznosila je u 2023. godini 45,2 posto, pri čemu je za nezaposlene muškarce iznosila 53,2 posto, a za nezaposlene žene 37,8 posto.
U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom, najizloženija riziku od siromaštvu jesu kućanstva sa samohranim roditeljem. Za njih stopa rizika iznosi 24,4 posto, dok za kućanstva s dvije odrasle osobe s troje ili više djece iznosi 20,5 posto. Prema intenzitetu rada kućanstva, u 2023. godini stopa rizika od siromaštva najviša je za kućanstva s vrlo niskim intenzitetom rada: za kućanstva bez uzdržavane djece iznosila je 75,5 posto, a za kućanstva s uzdržavanom djecom 78,8 posto.
Naposljetku, opća stopa materijalne i socijalne deprivacije, koja prikazuje postotak osoba u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje pet od trinaest stavki koja utječu na bazičnu kvalitetu života, iznosila je u RH u 2023. godini 6,2 posto. Od toga 39,4 posto osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svojega kućanstva, 41,4 posto osoba živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava (405 eura), a samo 1,6 posto osoba živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.
