Izgradnjom Europskog romskog kulturno-sportskog centra (ERKSC) Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” nastavlja pionirski sustavan rad na materijalnom i kulturnom razvoju romske zajednice. Romi na ovim prostorima žive više od 600 godina, ali taj je period uglavnom obilježen marginalizacijom i progonima koji su kulminirali tijekom Drugog svjetskog rata kada je ubijena gotovo cjelokupna populacija Roma iz Hrvatske. To potvrđuje i korelacija podataka iz prijeratnog popisa stanovništva provedenog 1931. godine na području Hrvatske koji govore o upisanih oko 15 tisuća Roma i Romkinja te podaci iz poslijeratnog popisa iz 1948. u kojem je njih tek 405. Prema Pojedinačnom popisu žrtava koji vodi JUSP Jasenovac ubijeno je 16 173 Roma i Romkinja. U sjećanje na romske žrtve do 2012. godine postojala je samo ploča na zapuštenom romskom groblju u Uštici na kojem se nalazi 21 masovna grobnica. U prijeratnoj, ali i u poslijeratnoj Hrvatskoj romska populacija nije imala ni jednu memorijalnu ili kulturnu instituciju koja bi joj omogućila sustavno razvijanje njezine kulture, njegovanje tradicije i očuvanje kulturne i povijesne baštine i sjećanja. Na prvoj organiziranoj komemoraciji 2012. godine saborski zastupnik i inicijator obilježavanja Veljko Kajtazi u svom je govoru istaknuo kako desetljećima nije bilo značajnijih napora da se romska žrtva istraži, obilježi i komemorira. Odgovornost za to snosi i država, odnosno njezine institucije, ali i sama romska zajednica koja, zaokupljena svakodnevnim preživljavanjem, slabo i nikako organizirana, nije nalazila snagu i način da ukaže na tragediju koju je romski narod na području Republike Hrvatske doživio od 1941. do 1945. godine.
U suradnji sa SRRH “KALI SARA” Kajtazi je krenuo s inicijativnom za proglašenjem Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu / Samudaripen te paralelno s time i s organiziranim aktivnostima vezanim uz uređenje groblja, a 2019. godine je posredstvom saborskog zastupnika, Grada Zagreba i Vlade Republike Hrvatske pokrenut koordinirani proces izgradnje Romskog memorijalnog centra Uštica. Važnost njegovanja kulture sjećanja za identitet nekog naroda istaknuli su i članovi Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA), koji dolaze iz 35 zemalja članica i 10 zemalja promatrača, a koji su tijekom prošlogodišnjeg hrvatskog predsjedanja IHRA-om održali znanstvenu konferenciju u prostorijama SRRH “KALI SARA” i posjetili Romski memorijalni centar u Uštici.
Već neko duže vrijeme radimo na pripremi stalnog muzejskog postava koji nastaje iz suradnje s povjesničarima, poput našeg Danijela Vojaka, a koji su ovo povijesno razdoblje postavili na čvrste znanstvene temelje, govori Suzana Krčmar, predsjednica SRRH “KALI SARA” i nastavlja: Cjelokupna međunarodna znanstvena zajednica okupljena u Zagrebu tijekom predsjedanja IHRA-om istaknula je potrebu za daljnjim istraživanjima, obrazovanjem i njegovanjem kulture sjećanja na genocid počinjen nad romskim narodom, o budućnosti sjećanja i o tome kako najbolje razviti nacionalne i međunarodne mehanizme za suzbijanje iskrivljavanja Holokausta i njegovog utjecaja na razumijevanje genocida nad Romima. I kako onda komentirati napise pojedinaca iz same romske zajednice koji u svemu što je učinjeno od 2012. godine do danas vide samo to da se Kajtazi i SRRH “KALI SARA” više brinu za mrtve nego za žive. Reći ću samo da me to nerazumijevanje, a želim vjerovati da se radi o nerazumijevanju, iskreno žalosti. Romski memorijalni centar otvoren je 2020. godine, iste godine kad smo otvorili Središnju knjižnicu Roma, a 2022. godine otvoren je i Romski edukacijsko-kulturni centar s učionicom i galerijskim prostorom. Ono što je najljepše je da ti prostori žive ‘punim plućima’ na zadovoljstvo mnogih naših korisnika romske i ne-romske nacionalnosti. U njima je samo tijekom 2023. godine boravilo više od 700 djece i mladih i puno je toga naučilo o sebi i svojim romskim susjedima. Kad te generacije djece i mladih stasaju u odrasle odgovorne ljude bit će zahvalni što su imali gdje naučiti nešto o sebi, svojoj bogatoj kulturi i doprinosu svoga naroda svjetskoj znanosti, kulturi i umjetnosti. Bit će sretni što nismo odustali i što smo se oglušili na sve one glasne pojedince koji govore da Romima ne trebaju knjige i edukacijske radionice jer je za njih dovoljna socijala i položaj na društvenoj margini.
Za romsku zajednicu koja nema svoju matičnu državu u kojoj bi učenje o povijesti, jeziku, književnosti i drugim granama kulture kao i o tradicijskim vrijednostima bilo moguće kroz obrazovne programe, stručnih i nacionalnih, nadležnih institucija iznimno je važan sustavan, dosljedan institucionalizirani pristup edukacijsko-kulturnim sadržajima u kontinuitetu uz mogućnost praktičnog usvajanja znanja. Upravo je to svrha svih otvorenih kulturno-edukacijskih prostora i u njima ponuđenim sadržajima. Kapaciteti Romskog edukacijsko-kulturnog centra gotovo da su premali za iskazani interes i potrebe stoga će Europski romski kulturno-sportski centar u Istri biti velika pomoć i olakšanje. SRRH “KALI SARA” je svoj rad prije skoro 17 godina započela upravo organiziranjem Ljetnih škola i edukacijskih radionica za djecu i mlade na kojima se učilo o povijesti, jeziku, zdravlju i prevenciji bolesti i ovisnosti, a sastavni dio bili su i sportski treninzi poput plivanja i karatea, i jedva čekamo da s time nastavimo. U međuvremenu smo pokrenuli i Ljetnu školu suočavanja s prošlošću za mlade koja ide već četiri godine, a ove godine ćemo održati i peti Kongres mladih Romkinja i Roma, dakle potrebe i interes u zajednici postoje, govori Suzana Krčmar i nastavlja: Da ne govorim o mladim romskim sportašima i sportašicama na koje sam iznimno ponosna jer su to djeca koja ostvaruju rezultate, a da nemaju baš nikakve uvjete za pripremu i kvalitetno bavljenje sportom. Imamo i nogometne klubove i kick-boksače i boksačice, imamo studente koji poput našeg Orhana treniraju drugu djecu košarku i želja mi je da imaju prostor u kojem će to moći redovito i kvalitetno raditi, održavati pripreme, edukacije i susrete. Dozvolite mi još, da za sve one koji ne znaju, a ima i pojedinaca u romskoj zajednici koji znaju, ali se prave da ne znaju, istaknem kako su hrvatski Romi i Romkinje okupljeni u SRRH “KALI SARA” snažan pokretač razvoja cjelokupne europske romske zajednice. Na to kako nas međunarodne romske organizacije poštuju, kako poštuju zastupnika Kajtazija i hrvatsku državu za sve što je učinjeno unatrag desetak godina iznimno sam ponosna i ja i svi naši suradnici u SRRH “KALI SARA”- predstavnici i predsjednici vijeća romske nacionalne manjine općina, gradova i županija. Sva obilježavanja romskih nacionalnih dana, a zahvaljujući inicijativi zastupnika Kajtazija, uz Svjetski dan Roma imamo još dva – Svjetski dan romskog jezika i Samudaripen, popraćena su sudjelovanjem velikog broja Roma i Romkinja iz cijele Europe. Kod nas se razgovara o važnim pitanjima za budućnost europske romske zajednice za njezin nacionalni identitet i gospodarski razvitak, ali pretpostavljam da to oni kojima ne trebaju knjige i memorijani centri ne mogu ni razumjeti. Naravno da njima ne trebaju ni učionice, ni kongresi, ni međunarodni simpoziji, ni sportska dvorana. Oni ne mogu razumjeti da će u vrtu ispred Europskog romskog kulturno-sportskog centra stajati statue romskih velikana, jednoga dana, jer oni prolaze pored statua Augusta Šenoe, Antuna Gustava Matoša, Nikole Tesle i ostalih hrvatskih velikana bez da se pitaju što su ti ljudi doprinijeli povijesti i razvoju hrvatskog društva, a kamoli da su čuli za nobelovca ili oskarovca Roma, govori Krčmar.
Izgradnja Europskog romskog kulturno-sportskog centra u Istarskoj županiji, u općini Barban je u tijeku, uz svu potrebnu dokumentaciju i u skladu s Operativnim programom za romsku nacionalnu manjinu za razdoblje od 2021. do 2024. godine Vlade Republike Hrvatske. Prema planiranom gradnja bi trebala završiti krajem ove 2024. godine. Poučeni dosadašnjim iskustvom praćenja kapitalnih projekata izgradnje i praćenja organiziranih, sustavnih inicijativa i aktivnosti SRRH “KALI SARA” na razvoju potencijala i svakodnevnog života romske zajednice u Hrvatskoj, ne sumnjamo da će i ovaj centar biti ispunjen društveno-korisnim sadržajima i pun života koji će unositi njegovi korisnici te da će kao takav doprinijeti i kulturnoj i turističkoj ponudi ovog dijela Hrvatske.
