Ministar financija Marko Primorac predstavio je u srijedu, 21. veljače 2024. godine, Središnji registar stanovništva. Registar bi trebao povezati već postojeće informacije, zamijeniti popis stanovništva i administrativno rasteretiti građane prilikom ostvarivanja različitih prava, a očekuje se da će građanima i institucijama biti dostupan od 1. lipnja 2026. godine.
Podaci koje bi registar trebao sadržavati ticat će se broja i prostornog rasporeda stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima te bi trebao obuhvaćati hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem u Hrvatskoj, hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem van Hrvatske i strance koji imaju dozvolu dugotrajnog, stalnog ili povremenog boravka u Hrvatskoj. Konkretno, u registar će biti uključeni podaci kao što su OIB, osobno ime, prebivalište, obrazovanje, zaposlenje, nacionalnost, osnova osiguranja, stambena jedinica i kvaliteta stanovanja, a u posebnom dijelu bit će uključeni opcionalni podaci dobiveni na temelju privole građana – oni o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu, o etno-kulturnim obilježjima (npr. vjeri ili materinskom jeziku) te kontakt podaci.
Što se tiče ciljeva uspostave registra, osim ukidanja redovitog popisa stanovništva, omogućit će se realan izračun dohotka po članu kućanstva što bi trebalo pospješiti mjere socijalne politike, a, s druge strane, onemogućit će se zloupotreba sustava socijalnih davanja, poreznih oslobođenja i olakšica. Glede administrativnog rasterećenja, građani više neće morati predavati zahtjeve i dokumentaciju, nego će država proaktivno identificirati osobe koje bi trebale biti korisnici određenih prava. Nadalje, u registru će se voditi evidencija rada i evidencija neaktivnih osoba s ciljem lakšeg suzbijanja neprijavljenog rada. Od ukupno 45 namjena, registar će još primjerice služiti za ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka, za upis djece u predškolske ustanove, škole, učeničke domove i visoka učilišta, zatim za analizu tržišta rada, izračun indeksa razvijenosti te za oblikovanje politika regionalnog razvoja.
U vezi pitanja zadiranja u privatnost, na predstavljanju je rečeno da registar neće sadržavati nove informacije, nego će samo povezati one već postojeće. Usto, podaci neće biti javno objavljeni, nego će im se pristupati preko sustava identifikacije.
