U prosincu prošle, 2023. godine Europska komisija objavila je rezultate detaljnog istraživanja o diskriminaciji na području Europske unije. Istraživanje je provedeno u travnju i svibnju iste godine u svih 27 zemalja na uzorku od otprilike 27 tisuća građana starijih od 15 godina. Kako pokazuju zbirni rezultati, kao najrašireniji oblik diskriminacije ispitanici su naveli diskriminaciju prema Romima, a iza nje slijede diskriminacije na osnovi boje kože i etničkog podrijetla, a više od polovice ispitanika navelo je da je u njihovim zemljama raširena i diskriminacija prema transrodnim osobama te diskriminacija na temelju seksualne orijentacije.
Podaci nadalje pokazuju da je otprilike svaki peti ispitanik u posljednjih dvanaest mjeseci osobno doživio diskriminaciju ili zlostavljanje, najviše u javnom prostoru ili na poslu. To je porast od 4 posto u odnosu na 2019. godinu kada je posljednji put provedeno ovakvo istraživanje. Oblici diskriminacije ili zlostavljanja koji su se najviše navodili odnose se na dob, rod, ‘politička stajališta’, ‘socioekonomsku situaciju’ i ‘općeniti fizički izgled’. Oblik diskriminacije u kojem je u odnosu na 2019. godinu zabilježen pad raširenosti jest onaj na temelju religije i vjerovanja. Također, u usporedbi s 2019. više ispitanika primjerice smatra da bi transrodnim osobama trebalo omogućiti promjenu dokumenata kako bi odgovarali njihovom rodnom identitetu te da bi službeni dokumenti trebali sadržavati nebinarnu rodnu/spolnu opciju za one osobe koje se ne identificiraju ili kao muškarci ili kao žene.
Vezano uz diskriminaciju prema Romima, skoro svaki sedmi građanin Europske unije (65 posto) smatra da je ona raširena u njegovoj zemlji, što je porast od 4 posto u odnosu na 2019. godinu. Zemlja u kojoj najviše ispitanika, čak 86 posto, smatra da je diskriminacija na temelju pripadnosti romskoj manjini raširena jest Grčka, a zemlja s najmanjim brojem ispitanika s takvim mišljenjem jest Estonija (22 posto). U Hrvatskoj, za usporedbu, 59 posto ljudi smatra da je diskriminacija prema Romima raširena. Glede upita o naporu kojeg se ulaže u integraciju Roma, oko četvrtine ispitanika na razini Europske unije smatra da su mjere koje države ulažu učinkovite. Rezultati se od države do države razlikuju: primjerice, u Rumunjskoj 45 posto ljudi smatra da je državna politika prema Romima u području školstva, zdravstva, stanovanja, zaposlenja i tako dalje učinkovita, dok u Švedskoj samo 9 posto smatra da država po tom pitanju provodi uspješnu politiku. U Hrvatskoj 24 posto ispitanika smatra da država učinkovito provodi integraciju Roma. Od ostalih podataka, malo više od polovice građana EU (54 posto) nema ništa protiv ideje da se na visokoj političkoj poziciji u državi nalazi Rom ili Romkinja; dvije trećine ispitanika (67 posto) osjećalo bi se ugodno s Romom ili Romkinjom kao kolegama na poslu; oko polovice ispitanika (51 posto) ne bi se protivilo da im dijete bude u ljubavnoj vezi s Romom ili Romkinjom; i posljednje, svaki četvrti ispitanik (42 posto) potpuno podržava ideju da njihova i romska djeca idu zajedno u školu.
