Ovogodišnji 45. po redu Interliber brojem i književnim opusom izlagača te brojem posjetitelja koji su stizali iz mnogih krajeva Hrvatske u potpunosti je opravdao opis najvećeg i najznačajnijeg međunarodnog sajma knjiga u Hrvatskoj. Treću godinu zaredom svoj je štand imao i Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” predstavljajući hrvatskoj čitalačkoj publici bogat izdavački opus koji čine zbornici s obilježavanja romskih nacionalnih dana – Svjetskog dana Roma, Svjetskog dana romskogd jezika i Samudaripena te drugih značajnih događanja poput Kongresa mladih Romkinja i Roma, Ljetne škole suočavanja s prošlošću, Kulturno-umjetničkih manifestacija i izložbi, Noći muzeja i Svjetskog dana kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj te realiziranih edukacijskih programa, kao što su “Dođi u REKC!” i “Živa knjižnica”. Opus stručne literature, između ostalog, čine Romsko-hrvatski i hrvatsko-romski rječnici autora Veljka Kajtazija, Ljatifa Demira i Dijane Vlatković, Gramatika romskog jezika i zbornik znanstvenih radova Romi kao indijska dijaspora – Neraskidive veze. Posebnu pažnju posjetitelja privukla su književna djela Romanipe – Iz sjene na svjetlo, zbirka narativno-novinarskih priča i Snovi jednog Roma, autobiografija Veljka Kajtazija te časopis Phralipen koji se u kontinuitetu objavljuje od 2017. godine tako da je do sada objavljeno 27. izdanja.
Posebnim programom predstavljanja engleskog izdanja knjige Snovi jednog Roma naziva Dreams of a Romani i publikacije Nakit – romsko obiteljsko blago, a u okviru kojeg su posjetitelji mogli slušati razgovor s autorom Kajtazijem te mladim Romkinjama Anesom Šabani i Talitom Jašarevski, kao i pogledati modnu reviju tradicijskog romskog nakita i nošnje SRRH “KALI SARA” dodatno je skrenuo pozornost na sudjelovanje Roma u izgradnji građanskog i multikulturalnog hrvatskog društva. Obučene u autohtonu narodnu nošnju, indijski sari kao dio baštine iz Indije pradomovine Roma te nošnju s dimijama i bogato ukrašenim prslukom karakterističnu za romsku zajednicu Makedonije i Kosova, sudionice panela su govorile o tradicionalnom odijevanju i ukrašavanju prigodom blagdanskih i obiteljskih svetkovina, o simbolici crvene boje na narukvicama, pojasevima i maramama, o osuvremenjavanju tradicionalnih rituala i ponosu na svoje porijeklo. O ulozi žene u romskoj obitelji, poznavanju i razumijevanju romske kulture i običaja od strane ne-romskog stanovništva, o stereotipima i predrasudama kao i premaloj deklaraciji romskoj nacionalnoj pripadnosti i strahu od javnog iskazivanja svog nacionalnog identiteta publici je govorio Veljko Kajtazi.
Program je završio izvođenjem dva tradicionalna romska plesa u koreografiji Velija Huseinija, voditelja kulturno-umjetničke grupe koja djeluje unutar Udruge Roma Istre, jedne od najstarijih osnovanih romskih udruga u Hrvatskoj kroz koju je prošlo već sedam generacija tradicionalnih romskih plesača i plesačica.
