Organizacija civilnog društva Gong je u suradnji s partnerima 20. srpnja 2023. godine organizirala konferenciju “Medijsko obrazovanje ostaje važno” na kojoj su predstavljeni rezultati njihovih triju istraživanja o medijskim navikama u Hrvatskoj. Prvo istraživanje provedeno je na nacionalno reprezentativnom uzorku građana i građanki Hrvatske, drugo na nastavnicima Hrvatskog jezika i razredne nastave, a treće na studentima FER-a, Medicinskog fakulteta u Rijeci i Medicinskog fakulteta u Osijeku.
U jednome od istraživanja, medijsku se pismenost određuje kao praksu interakcije s različitim medijima u suvremenoj svakodnevici, koja građanima omogućuje snalaženje i sudjelovanje u složenijim društvenim procesima. Medijsku su pismenost, nadalje, autori istraživanja podijelili na tri sastavnice – tehničke sposobnosti, proizvodnju sadržaja i kritičko mišljenje – te ih iskoristili kao metodološki alat u dva od tri navedena istraživanja.
Što se tiče medijskog obrazovanja građana i građanki Hrvatske, istraživanje je, rezimiraju autori, pokazalo da su građani Republike Hrvatske pasivni u smislu proizvodnje sadržaja, građanskog angažmana i političke participacije. Nadalje, građani u velikoj mjeri nove internetske portale procjenjuju na temelju slaganja s njihovim unaprijed utvrđenim stavovima. Time se, ističu autori, zaobilazi ključan element medijskog pluralizma i izloženosti raznolikim mišljenjima i stavovima, što predstavlja jedan od preduvjeta demokratski razvijenog društva. U kontekstu dezinformiranja, hrvatski građani imaju poteškoća u provjeravanju istinitosti informacija koje pronađu na internetu te se ponekad nađu na internetskim stranicama za koje ne znaju kako su ih pronašli. Te su negativne prakse osobito relevantne u kontekstu širenja dezinformacija. Kao općenito rješenje autori ukazuju na to da je sustav formalnog i neformalnog obrazovanja potrebno prilagoditi izazovima 21. stoljeća na temelju znanstvenih istraživanja.
U istraživanju o odnosu nastavnika Hrvatskog jezika i razredne nastave prema medijskom opismenjavanju učenika sudjelovalo je više od 2000 nastavnika. Rezultati tog istraživanja pokazali su da iako imaju ključnu ulogu u medijskom obrazovanju djece, većina učitelja Hrvatskoga jezika i gotovo polovica učitelja razredne nastave smatra da nisu dovoljno educirani i medijski pismeni da bi mogli učenike educirati o sadržajima iz područja medijskog obrazovanja. Zbog toga je, zaključuju autori, potrebno, s jedne strane, ulagati u stručna usavršavanja nastavnika, a s druge ozbiljno razmotriti opciju uvođenja zasebnog predmeta koji bi se bavio medijskom pismenošću.
Treće je istraživanje prikazalo stanje medijske pismenosti među studentima triju fakulteta u Hrvatskoj – FER-a, Medicinskog fakulteta u Rijeci i Medicinskog fakulteta u Osijeku. Rezultati pokazuju da iako visoka učestalost korištenja Interneta koju su studenti prijavili sigurno doprinosi barem tehničkom znanju kao komponenti medijske pismenosti, čini se da bi bilo korisno unaprijediti sposobnosti proizvodnje medijskog sadržaja studenata te njihove vještine vezane za procjenu istinitosti informacija koje dobivaju kroz digitalne medije kako bi studenti mogli preuzeti odgovorne i aktivnije uloge u društvu.
