S 1. ožujkom Hrvatska je od Švedske preuzela presjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA), a u narednom periodu planiraju se razne aktivnosti i događaji. Također, početkom ožujka IHRA je objavila Smjernice za identificiranje relevantne dokumentacije za istraživanje, obrazovanje i sjećanje na Holokaust.
Desetljećima je značajna količina dokumentacije koja se odnosi na Holokaust i njegov povijesni kontekst bila raspršena, ugrožena i u mnogim slučajevima nedostupna. Nacisti, njihovi saveznici i kolaboracionisti nisu samo ubijali Židove, Rome političke neprijatelje i druge žrtve; oni su također nastojali uništiti njihovu kulturu. Stoga je svaki dokument koji se odnosi na život ovih žrtava prije, za vrijeme i nakon Holokausta izuzetno vrijedan, navode autori. Uz to, navodi se da je svrha Smjernica ponuditi ponuditi objedinjeni alat za identifikaciju relevantne dokumentacije za istraživanje, sjećanje i obrazovanje o Holokaustu koji će pomoći arhivima i drugim subjektima u procjeni njihovih zbirki i omogućavanju pristupa relevantnoj dokumentaciji.
Nakon ponuđene radne definicije materijala povezanih uz Holokaust u dokumentu su navedene smjernice kojih se treba pridržavati prilikom identificiranja i klasificranja dokumentacije. Istaknut je otvoreni pristup koji bi omogućio istraživačima i javnosti da pronađu i koriste dokumentaciju vezanu uz Holokaust u svrhu istraživanja, obrazovanja i sjećanja, potreba da se dokumentaciju povezanu s Holokaustom klasificira na otvoren način, i geografski i u smislu vremena nastanka (od početka 19. stoljeća do danas) kao i to da ti zapisi uključuju dokumente stvorene ili čuvane na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Potom je navedeno da je zbirka relevantna za Holokaust čim je jedan dokument ili datoteka unutar nje povezana s Holokaustom kao i to da se u mnogim slučajevima opisi spisa u arhivskom katalogu ne impliciraju nužno da su dokumenti u spisu povezani s Holokaustom. U tom slučaju se savjetuje da se spis i dokumenti u njemu ispitaju u svjetlu radne definicije Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust i ovih smjernica.
U konačnici nabrojane su neke vrste zapisa koje treba identificirati kao materijale povezane s Holokaustom, a koji mogu potjecati iz vremena prije Holokausta, tijekom Holokausta i nakon Holokausta.
