Dana 1. siječnja 2023. godine Republika Hrvatska uvela je euro kao službenu valutu. U prva dva tjedna od uvođenja eura, radi lakše prilagodbe, za plaćanje će se moći koristiti i gotovina u obje valute, u kunama i eurima. Taj prijelazni period plaćanja u obje valute trajat će od 1. do 14. siječnja 2023, a trgovac ili primatelj plaćanja u gotovini dužan je ostatak vratiti u eurima. Trgovine i ostala poduzeća morala su se pravodobno opskrbiti gotovim novcem u euru kako bi od dana uvođenja eura mogla izvršavati gotovinske transakcije u novoj valuti. Isključivo kada iz objektivnih razloga nije moguće ostatak iznosa vratiti u eurima, to se može učiniti u kunama.
U razdoblju od dvanaest mjeseci od dana uvođenja eura, dakle do 31. prosinca 2023. godine, sve će banke zamjenu valute obavljati u svim poslovnicama bez naknade. Prvih dvanaest mjeseci uslugu zamjene valute bez naknade pružat će Fina i Hrvatska pošta u svim svojim poslovnicama. Tijekom zamjene valute u gotovinu eura, tijekom jedne transakcije moći će se bez naknade podići najviše 100 novčanica i 100 kovanica. Građani će kunsku gotovinu moći bez ikakvih ograničenja i naknada konvertirati u eure polaganjem novca na bankovne račune.
Nakon isteka 12 mjeseci od dana uvođenja eura banke, Fina i Hrvatska pošta više neće pružati uslugu zamjene valute. Od 1.siječnja 2024. godine i nadalje, kunski gotov novac moći će se zamijeniti za eure isključivo kod Hrvatske narodne banke koja će to činiti bez naknade. Kovanice kuna i lipa moći će se mijenjati do isteka tri godine od dana uvođenja eura.
Na dan uvođenja eura svi iznosi u kunama na depozitnim, štednim i transakcijskim računima kod poslovnih banaka konvertirani su automatizmom u eure prema službenom fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 kuna za 1 euro, bez ikakvog troška za klijente banaka. Klijenti banaka ne trebaju zatvarati postojeće kunske račune i otvarati račune u euru jer će postojeći računi u kunama na dan uvođenja eura postati računi u eurima.
Do 15. siječnja 2023. godine, svih 4000 bankomata u RH biti će prilagođeno i operativno, a novac će se moći podizati u eurima. Uz to, do kraja 2023. bit će obavezno dvojno iskazivanje cijena, a 60 dana od uvođenja eura bez naknade će se moći zatvoriti jedan ili više računa u banci.
Iz Vlade ističu da se cijene neće povećati zbog uvođenja eura. Učinak rasta cijena zbog uvođenja eura bit će vrlo blag i jednokratan. Država će tako veliku pozornost posvetiti zaštiti potrošača i poduzet će mjere kako bi spriječila neispravno preračunavanje cijena i eventualne zloporabe pri zaokruživanju cijena u novoj valuti te iskorištavanje zamjene valute za povećanje cijena.
Schengen
Hrvatska je 1. siječnja 2023. godine ušla i u Schengen. Ukinute su granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće će biti ukinute i u zračnim lukama. Šengenska zona najveće je područje slobodnog kretanja roba i ljudi u svijetu, u kojoj se nalaze sve članice Europske unije, osim Bugarske i Rumunjske, Cipra i Republike Irske. Najveća korist od ulaska Hrvatske u šengensku zonu je ukidanje granica između Hrvatske, Slovenije i Mađarske radi ekonomske migracije u te susjedne zemlje. Političke granice ostaju na snazi, ali fizički granični prijelazi sasvim nestaju. To znači da neće biti nikakvih graničnih kontrola i zaustavljanja vozila prilikom prelaska granice iz Hrvatske u Sloveniju i Mađarsku, kao ni obratno. Nema više granica koje su predugo stajale između nas i naših susjeda, prirodnog okruženja kojem i kao narod i kao država pripadamo, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tijekom obljetnice ulaska u zonu.
Ulazak Hrvatske u Schengen postaje problem za Srbiju, BiH i Crnu Goru. Za putovanje u te zemlje bila je dovoljna samo osobna iskaznica i to se ne mijenja za državljane Europske unije. Za ulazak u Hrvatsku državljana iz tih zemalja počinje posebna kontrola putovnica jer je sada granica Hrvatske sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom postala vanjska granica EU.
