Radovi Sanje Iveković u bečkom Kunsthalleu

Foto: Phralipen

U bečkom izložbenom prostoru Kunsthalle koji vode hrvatske kustosice iz kolektiva WHW otvorena je izložba Sanje Iveković. Upravo kako navode kustosice pokrivajući širok raspon tema kojima se bavi Ivekovićeva umjetnička praksa, izložba Radovi srca (1974. – 2022.) sagledav zanemarene povijesti antifašizma i socijalizma kroz prizmu njezine osobne povijesti, te se bavi jednom od ključnih briga njezina rada – odnos povijesti prema suvremenosti.

Ivekovićin feministički stav konstanta je u njezinoj umjetničkoj karijeri kao i intervencije koje zadiru u politiku sjećanja među kojima je i rad Rohrbach Living Memorial. Godine 2005. umjetnica je pozvala stotinjak ljudi da se se okupe u javnom prostoru austrijskog grada Rohrbacha te da se sjedenjem ili stojanjem uključe u performans i rekreiraju povijesnu fotografiju. Ivekovićeva je bila inspirirana fotografijom iz 1940. godine koja prikazuje grupe romskih zatvorenika koje sjede na polju unutar ograde koncentracijskog logora Belzec i čekaju upute njemačkih nadzornika kampa. Javno okupljanje održalo se u blizini nacionalnog spomenika koji obilježava pale austrijske te je zamišljeno kao živi spomenik žrtvama nacističkog režima Roma i Sinta u Austriji. Sudionici su se okupili na nekoliko sati, bez posebnih uputa osim da stoje ili sjede, dok su na odjeći nosili oznake s crnim trokutima, koje su nacisti koristili za klasificiranje “asocijalnih” zatvorenika, uglavnom Roma i Sinta. Rad je predstavljen kao instalacija, sastavljen od prikaza fotografije iz 1940. godine, videa koji dokumentira nastup u Rochbachu i publikacije koja uključuje intervjue s organizatorima i sudionicima.

U sklopu izložbe nastala je umjetnička knjiga Jao onome tko se duhova boji, a koja sadrži pedesetak pjesama Nere Šafarić-Iveković, majke Sanje Iveković, ali i ulomke iz njezinih dnevnika, faksimile pisama koje je napisala i primila tijekom zatočeništva u Auschwitzu te brojne fotografije iz Ivekovićeve privatne arhive.

Sanja Iveković rođena je 1949. godine u Zagrebu  i jedna je od začetnica Nove umjetničke prakse. U svom radu bavi se političkim i feminističkim aktivizmom te propitivanjem pozicije umjetnika u kontekstu opće povijesti umjetnosti. Njezinu izložbu moguće je razgledati sve do 12. ožujka 2023. godine.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime