Afirmacija romske kulture i identiteta kroz ekoturizam

0
47
Foto: SRRH "KALI SARA"

Običaji i priredbe s ljubavlju se poštuju i obnašaju te na taj način ljudi čuva vlastiti kulturni identitet, a hrvatski narodni običaji dio su nacionalne baštine, riječi su s kojima je Sandra Kantar, profesorica na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima započela naš intervju. Kantar, koja je doktorirala na temu Razvoj održivoga ruralnog turizma: Potencijalni Koprivničko-križevačke županije, navodi da su potencijali ove županije prostor očuvanog okoliša u kojem se nalaze prirodne ljepote i ambijentalne vrijednosti. Tako se tu ističu posebni rezervat Đurđevački pijesci, Mali Kalnik, Dugačko Brdo, Crni Jarki i Veliki Pažut, Park šuma Župetnica, zatim značajni krajobraz Kalnik i Čambina, spomenik prirode Skupina stabala hrasta lužnjaka, Mali zoološki lokalitet livade u Zovju, Staro stablo pitomog kestena u Močilama i Staro stablo lipe u Novigradu Podravskom, spomenik parkovne arhitekture Park kraj Osnovne škole „Vladimir Nazor“ u Križevcima i Park kraj Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima.

Osim bogatstva i raznolikosti prirodnih datosti, Koprivničko-križevačku županiju karakterizira i bogatstvo kulturno-povijesne baštine, lokalne tradicije, ali i suvremenih kulturno-društvenih aktivnosti, navodi Kantar, te dodaje kako je jedan od najpoznatijih običaja u Koprivničko-križevačkoj županiji poznati “Križevački štatuti”, prva zapisana šaljiva pravila o tome kako se treba ponašati u društvu i pri punome stolu i koja zbog toga imaju važan sociološki predznak.

Već duže od trideset godina drugog vikenda u lipnju u Križevcima održava se “Križevačko spravišće”, središnja godišnja turistička manifestacija. Grad tada postaje otvorenom pozornicom za sva kulturna, zabavna, izložbena, gastronomska i sportska događanja. Zadnjeg vikenda u lipnju u Đurđevcu se odvija slavna “Picokijada”, nastala u slavu branitelja Đurđevca koji su organizirali obranu od Turaka u svom Starom gradu, jedinoj sačuvanoj srednjovjekovnoj utvrdi na području županije. Ono što je doista dalo pečat čitavom ovom kraju jest fenomen naive i Hlebina kao njenog ishodišta, kazuje nadalje Kantar. Djelić tog likovnog bogatstva može se vidjeti svakog prvog vikenda u srpnju u županijskom središtu, Koprivnici, na jedinstvenoj kulturno-turističkoj manifestaciji “Podravski motivi” koja u četiri dana svoga trajanja u sklopu Sajma naive okupi na otvorenom prostoru stotinjak autora i još više njihovih slikarskih ostvarenja. U Koprivnici se krajem kolovoza održava i “Renesansni festival”, povijesni megaspektakl u kojem se sljubljuju kasnosrednjovjekovni povijesni fakti i originalnost Koprivnice, Podravine i Hrvatske s baštinskim vrijednostima zapadnoeuropskog kulturnog civilizacijskog kruga, a koje se manifestiraju brojnim nastupima viteške, obrtničke i muzičke skupine iz desetak europskih zemalja.

Manifestacija je pravi primjer razvijanja europskog identiteta grada i regije. Mnogi će na ovo područje dolaziti i zbog vjerskih razloga. Križevci su rodni grad trećega hrvatskog sveca Marka Križevčanina. Na dan njegove mučeničke smrti Križevce pohode brojni vjernici. Ipak, najdužu tradiciju okupljanja vjernika imaju Molve. Naselje je to nadomak Drave, sa svojom župnom crkvom, najvećom sakralnom građevinom ovog dijela Hrvatske i jedno od najvećih Marijanskih svetišta kontinentalne Hrvatske. Prirodne i društvene atraktivnosti koje nalazimo u Koprivničko-križevačkoj županiji, mogu i trebaju biti temelj razvoja ruralnog turizma.

Studenti s kojima radi dolaze iz različitih strukovnih škola, pa čak i općih gimnazija, neki od njih se po prvi puta susreću s temeljima agronomske struke i to im je potpuno novo. Ostali studenti koji dolaze s vlastitih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nadopunjuju svoja ranije stečena znanja sa suvremenim tehnologijama i znanjima iz poljoprivrede. Kada je riječ o razvoju socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj Kantar navodi primjer projekta Pop-up rural innovative hubs u kojem su testirali start-upove u ruralnom području kao i inovativne poduzetničke inicijative.

Sudjelovali smo u održavanju mobilnih ruralnih hubova u kojima su lokalni inovatori, potencijalni i već etablirani poduzetnici testirali poduzetničke ideje s našim studentima. Poznato je da od deset poduzetničkih ideja opstane tek jedna ideja koja se može pretvoriti u ozbiljan poduzetnički poduhvat. Što se tiče socijalnog poduzetništva, u Križevcima imamo najbolji primjer socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj i to u  tvrtci za proivodnju čokolade “Hedona” čokolade. U toj tvrtci rade osobe s invaliditetom i osobe smanjenih mentalnih sposobnosti i postižu fantastične rezultate i dobitnici su brojnih priznanja i nagrada za svoj rad.

Dakle, start-up-ovi i socijalno poduzetništvo mogu biti odlična razvojna poluga za sve marginalizirane skupine u hrvatskom društvu, dodaje Kantar, bez obzira na to o kojoj se skupini radi. Kohezijski fond EU ili projekti Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva dobri su primjeri poticanja takve priče. U Koprivničko-križevačkoj županiji Romi su sudjelovali u provedbi projekata poput Korak prema novim životnim mogućnostima, ERNE, Six municipalities – six topics te Bioknoblauch Romanes. Tim projektima potaknuto je zapošljavanje Roma u njihovoj županiji. Kao jednu od najvažnijih turističkih inicijativa Roma u Hrvatskoj Kantar navodi romsku etno kuću Maglenča u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Radi se o jedinstvenom turističko-kulturnom objektu koji istovremeno nudi atraktivnu i autentičnu turističku uslugu prezentacije nepoznate romske povijesti, tradicije, jezika i običaja kao sastavnog dijela bogate hrvatske baštine te mnogih proizvoda po kojima su Romi Lovari nekada bili prepoznatljivi.

Što se tiče turističkih proizvoda, treba izdvojiti potencijale romske tradicije duhovne i materijalne kulture kao što su glazba, ples, romske manifestacije (npr. Ciganski bal), prezentacija romskih običaja, autohtona jela i pića (npr. romska pogača), suveniri (košare, korita, predmeti od drva), proizvodi od lavande i slično. U Koprivnici, Romi tradicionalno sudjeluju na Renesansnom festivalu gdje prezentiraju stare zanate i tako aktivno sudjeluju u očuvanju tradicije i baštine svoje kulture i kulture regije. Također su uključeni u sadnju kopriva koje se kasnije koriste za proizvodnju suvenira, te predstavljaju jedinstveni turistički proizvod za razvoj turizma grada i Županije. 

Iako je romska kultura posebna ostaje i dalje relativno nepoznata široj populaciji, o čemu svjedoče brojne manifestacije koje je Kantar navela, poput Ciganskog bala, romske svadbe, Burze kavanskih svirača, obilježavanja Đurđevdana i Svjetskog dana Roma.

Pojavljivanjem romskih proizvoda ili usluga pojedini tržišni sudionici uživali bi prednost pošto mogu postati benchmark za gradove, poticali bi pozitivnu diskriminaciju prema etničkoj skupini, proizvođači bi postali vidljivi, a pored toga mogli bi koristiti i različite beneficije jer se radi o unikatnim proizvodima i uslugama. Kultura je dio svakodnevice, a upoznavanje i poštivanje običaja i tradicija drugih naroda i etničkih skupina je temelj turizma.

Romi su poznati po izradi košara i ostalih predmeta od šibe, korita, drvenih i ostalih predmeta koji se nadovezuju na stočarstvo i zemljoradnju, a u tom pogledu su mogućnosti neograničene, kao i njihovo uključivanje u ekoturizam. Ipak, naglašava Kantar kako je potrebno primijetiti da su mogućnosti na terenu trenutno vrlo ograničene i opterećene predrasudama o Romima kao radno neaktivnom dijelu populacije. Nadalje, postoji vrlo slaba potražnja za tradicionalnim “romskim“ proizvodima koje proizvodi romska populacija jer trenutne ponude tih proizvoda u stvari, nema. Ekoturistička ponuda, primjerice,  u Koprivničko-križevačkoj županiji mogla bi se proširiti proizvodima i uslugama koje nude Romi ukoliko se romski proizvodi budu proizvodili na organizirani način u okviru romskih udruga, zadruga ili ostalih organizacija. Romsku gastronomiju, kulturu i tradiciju treba bolje istražiti, popularizirati i kontinuirano održavati kao specifični oblik ruralno-turističke ponude u Županiji, te kao specifično kulturno obilježje Roma.

Iako u Hrvatskoj još uvijek u okviru maritimnog turizma dominira koncept mora, sunca i pijeska, posljednjih je desetljeća počeo proces diversifikacije turističkoga proizvoda i razvoj novih vrsta turizma kao što su ruralni, zdravstveni, tranzitni i mnogi drugi i koji nisu sezonalnog tipa, već cjelogodišnji oblici turizma. U razvoju ruralnog turizma vidim veliki potencijal i to ne samo u smislu razvoja gospodarske aktivnosti, već i očuvanja života u ruralnim područjima na kojima se odvija niz negativnih procesa. U susjednoj Mađarskoj postoji restoran u stanu u Pečuhu (Színes Gyöngyök Egyesület lakásétterem – Pécs),  Restoran i pizzerija Romano u Zalaegerszegu ili Restoran Kira u gradu Gyula  koji vrlo uspješno prosperiraju i nude svojim gostima isključivo tradicionalna romska jela, navodi Kantar te se pita zašto i mi ne bismo imali takve restorane u Hrvatskoj.

Za kraj, kao pozitivan primjer ističe onaj iz Mađarske, odnosno pojavljivanje i afirmaciju tipičnih ili redizajniranih romskih jela kao recimo romburgera ili ciganskog đuveča koji su zadržali svoj naziv i koji se uklapaju u, primjerice, segment ruralnog turizma ili ekoturizma. Ruralni turizam može bez velikih brendova, jer se temelji na autentičnosti, posebnosti, konceptu “small is beautifull”, a to je ono što ljudi, zasićeni globaliziranim i konfekcioniranim životnim stilovima, traže. Smatram da je važno osmisliti svojevrsni “registar romskih vrijednosti” koji bi se mogao iskoristiti u gospodarske, a posebno turističke svrhe, te pomoći Romima u osnivanju i jačanju zadruga u okviru kojih bi se proizvodili i plasirali romski proizvodi na tržište, zaključno navodi.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime