Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, ukrajinska spisateljica Oksana Zaboujko obratila se zastupnicima u Europskom parlamentu, nakon čega su uslijedile rasprave o Akcijskom planu EU-a za ravnopravnost spolova i rodno osviještenoj politici. Također, u kontekstu Međunarodnog dana žena, Europski parlament naručio je posebnu anketu provedenu kako bi se bolje procijenili stavovi žena među generacijama, državama i različitim socio-demografskim karakteristikama u vrijeme COVIDa-19. Rezultati istraživanja pokazuju značajan utjecaj pandemije kako na osobnoj tako i na profesionalnoj razini, uključujući ozbiljno povećanje razine nasilja nad ženama.
Prije pandemije, ravnopravnost spolova je napredovala u većini područja mjerenih indeksom rodne ravnopravnosti EU-a, a manje rodno ravnopravne države članice sustizale su one s najvišom razinom jednake rodne ravnopravnosti. Pandemija je ove napretke dovela u opasnost. Pitanja koja se stavljaju u fokus uključuju rodnu dimenziju povećanja neplaćenog rada skrbi, ubrzani prelazak na rad na daljinu i utjecaje razvoja na dobrobit i mentalno zdravlje.
Diljem Europske unije razlike u plaćama uvelike se razlikuje, a najveća je u Latviji, Estoniji, Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj i Finskoj. Najmanje razlike prema podacima iz 2020. godine mogu se naći u Luksemburgu, Rumunjskoj, Sloveniji, Italiji i Poljskoj. Hrvatska, s 11,2 posto, nalazi iznad prosjeka Europske unije u kojoj je jaz 13 posto.
Prema istraživanju koje je proveo Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina najveća razlika u stopi radne aktivnosti između muškaraca i žena romske nacionalne manjine je među stanovnicima dislociranih i segregiranih naselja, a najmanja među Romima koji stanuju integrirano s ne-romskim stanovništvom. Rezultati su također ukazali na to da je radna aktivnost žena pozitivan indikator socioekonomskog stanja kućanstva.
Ukupni rodni jaz u plaćama može se objasniti prevelikom zastupljenošću žena u relativno nisko plaćenim sektorima kao što su skrb, prodaja ili obrazovanje, navode podaci Europskog monitora. Još uvijek postoje sektori kao što su sektor znanosti, tehnologije i inženjeringa u kojima je udio zaposlenih muškaraca vrlo visok, s čak više od 80 posto. Uz to, zamjetno da je da žene imaju manje izvršnih pozicija, a u najnepovoljnijem položaju nalaze se menadžerice koje zarađuju čak 23 posto manje po satu od svojih muških kolega. Dakle, žene ne samo da zarađuju manje po satu, već obavljaju i više neplaćenih poslova. Svi ovi čimbenici zajedno dovode razliku u ukupnim zaradama između muškaraca i žena na gotovo 37 posto u Europskoj uniji što jasno ukazuje na ekonomsku nejednakost između muškaraca i žena koja još uvijek postoji.
