Različiti životi i iskustva okupljeni su u programu Dijalogije. Naziv predstavlja izmišljenu riječ, zapravo, leksičko rješenje koje zvuči kao znanstvena disciplina koja nastoji riješiti suvremene društvene probleme kroz razgovor odnosno otvoreni dijalog odraslih s mladima.
Radi se o interaktivnom projektu izvaninstitucionalnog učenja za mlade koji provodi Festival tolerancije. Program pokriva razna područja, a u školskoj godini 2021/2022. se provodi u suradnji s više udruga i partnerskih škola iz različitih krajeva Hrvatske. Dijalogija danas predstavlja objedinjeni naziv za programe koji se razvijaju od 2009. godine, a kao digitalna platforma predstavljena je u pandemijskoj 2020. godini.
Problem medijske pismenosti, poznavanja osnovnih informacija o funkcioniranju građanskog društva, informiranost o aktualnim društvenim problemima, inzistiranje na nalaženju rješenja koja su humana, tolerantna, inkluzivna i demokratska, sažetak su dosadašnjeg i budućeg načina koncipiranja i provođenja Dijalogije.
Program se, između ostalog, bavi i socijalnom integracijom ranjivih skupina. Tako su se mladi u prvoj ovogodišnjoj Dijalogiji kroz set kratkih filmova „Isti, a različiti“ educirali o integraciji osoba s invaliditetom, o životu mladih osoba koje se suočavaju s različitim vrstama invaliditeta te načinima na koje ih savladavaju.
Redovito se dodaju novi sadržaji poput obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta u siječnju. U ovogodišnjem programu edukacije o holokaustu mladi su se susreli sa svjedočanstvom preživjele, Vesne Domany Hardy. Vesna, povjesničarka umjetnosti, prevoditeljica, novinarka i svjedokinja holokausta, mladima je podijelila svoja iskustva o kojima su se prethodno informirali gledajući film Skriveno djetinjstvo: Vesnina priča. Preživjela je teror ustaškog režima za vrijeme NDH, a u odgovorima na postavljene upite novinara povodom premijere spomenutog filma dotakla se i ostalih ranjivih skupina istaknuvši razlike u postojanju povijesnih zapisa i svjedočanstava. Židovka po nacionalnosti za svoj je narod ustvrdila da se najbolje izražava kroz knjige te da je upravo to razlog što je toliko puno svjedočanstava o Holokaustu pa i o stradanjima pod ustaškim režimom ostalo zapisano. Romsku kulturu okarakterizirala je kao oralnu, govornu kulturu što je rezultiralo nedostatkom pisanih tragova i postojećih zapisa iako su Romi prošli stravičan progon, a o njihovom se stradanju premalo zna. Također smatra da se u Hrvatskoj premalo ističu srpske žrtve provedenog genocida za vrijeme NDH.
Romi su po mnogočemu marginalizirana skupina, kada su u pitanju žrtve zločina za vrijeme Drugog svjetskog rata, a njihova se društvena isključenost osjeća i danas. Iako je od Drugog svjetskog rata prošlo osamdeset godina, romska manjina se u velikoj mjeri suočava s predrasudama i diskriminacijom. Predrasude prema Romima i dalje su široko rasprostranjene u Hrvatskoj te izravno potiču diskriminatorno ponašanje, nasilje i isključenje iz društva.
Upravo je tema integracije Roma uslijedila kao zadnja u ovom ciklusu Dijalogije.
Dvjestotinjak osnovnoškolaca pogledali su dva animirana filma, mađarski Doja, romska vila koji kombinira romske tradicionalne priče i suvremene kulturne vrijednosti i Započeti od nule, film španjolske produkcije koji promiče jednakost i društvo u kojem djeca ostvaruju svoj potencijal i u kojem vlada jednakost neovisno o rodnim, etničkim ili klasnim karakteristikama.
Sudionici su zaključili kako mitovi i bajke imaju veliku važnost za romsku povijest, a filmovi jasno ilustriraju siromaštvo i isključenost s kojima se Romi suočavaju. Motivi su to poput odanosti, ljubavi, lutanja, povijesti i priče o porijeklu Roma, humora, važne uloge koju ima obitelji i majčinstva. Priča se reflektira u romskoj duši, a lekcije iz crtića ne prikazuju Rome, već univerzalne vrijednosti.
Nakon filmova učenici su imali priliku upoznati dvije mlade Romkinje – Talitu Jašarevski i Leu Oršuš, predstavnice Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”, knjižničarku Petru Medić, voditeljicu Središnje romske knjižnice i kustosicu Dunju Jakopović, povjesničarku i kustosicu te suvoditeljicu Romskog memorijalnog centra Uštica, te zamjenicu Pučke pravobraniteljice Tatjanu Vlašić.
Talita i Lea dirnule su ih svojim životnim pričama- svi su imali priliku čuti o raznim izazovima s kojima su se suočavale tijekom svojeg odrastanja.
Kroz motive u animiranim filmovima kao i iz stvarnih priča mladih Romkinja proizašle su ključne teme za dijalog posvećene važnosti obrazovanja, zaštiti i promicanju prava romske nacionalne manjine, pitanjima diskriminacije u obrazovanju i pri zapošljavanju. Upravo je u tome poanta Dijalogije kao odgojnog programa. Iduća edukacija o integraciji Roma planirana je za travanj 2022.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
