U ožujku 2020. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavilo je istraživanje pod nazivom “Javnozdravstveni pokazatelji zdravlja Roma u Republici Hrvatskoj temeljem podataka javnozdravstvenih baza i registara“.
Tako prema evidenciji pooda iz 2018. godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 36.753 poroda među kojima 593 ili 1,6% poroda pripadnica romske etničke skupine. Stopa rađanja u ukupnoj populaciji žena generativne dobi je iznosila 42/1.000, a u romskoj populaciji žena generativne dobi 126/1.000.
Godinama se zbog nedostatka podataka o etničkoj pripadnosti nije moglo utvrditi kolike su razlike u rađanju između romske i prosječne populacije u Hrvatskoj i u kojim dobnim skupinama žena je najučestalije rađanje. Zahvaljujući povezivanju podataka o etničkoj pripadnosti žena koje su se izjasnile kao Romkinje s podacima o porodima u zdravstvenim ustanovama prvi puta možemo napraviti i određene analize o porodima Romkinja uz stručnu pomoć u zdravstvenim ustanovama. Ipak, treba naglasiti da nije poznato koliko je poroda Romkinja još uvijek bez stručne pomoći, ali za pretpostaviti je da je njihov broj vrlo mali, jer je u državnim maticama zabilježeno manje od 0,1 poroda poroda bez stručne pomoći, navode u istraživanju.
Ono što svakako valja naglasiti jesu zabilježena tri poroda Romkinja u Međimurskoj županiji u dobi od 10 do 14 godina dok u prosječnoj populaciji nije bilo nijednog poroda u toj dobi. Također, najviše stope rađanja u prosječnoj populaciji su u dobi 30-34 godine i tek su u ovoj dobi vrijednosti stopa rađanja Romkinja i ostalih žena bez velikih razlika. Najviše stope rađanja u romskoj populaciji žena su u dobi od 20 do 24 godine. Od 596 poroda bilo ih je 283 ili 47,5 posto u Međimurskoj županiji, a prate je Grad Zagreb s 61 porodom ili 10,2% kao i Varaždinska županija sa 60 poroda, Sisačko-moslavačka županija s 48 poroda. U rasponu od 20 do 39 poroda su tri županije: Koprivničko-križevačka, Brodsko-posavska i Osječko- baranjska županija.
Kada je pak riječ o pobačjima, ukupne stope pobačaja i legalno induciranih prekida trudnoće među romskom populacijom u RH su dva do tri puta više u odnosu na opću populaciju žena generativne dobi.
Rani seksualni odnosi, velik broj maloljetničkih trudnoća i učestali pobačaji među pripadnicama romske nacionalne manjine pridonijeli su visokom pozicioniranju problema reproduktivnog zdravlja žena među posebnim ciljevima Nacionalne strategije za uključivanje Roma, zaključilo je i istraživanje Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
