U postupku pridruživanja Europskoj uniji Srbija treba zatvoriti ukupno 35 poglavlja, a jedno od njih je i poglavlje 23otvoreno još 18. srpnja 2016. godine. Čine ga četiri tematske cjeline: reforma pravosuđa, antikorupcijska politika, osnovna prava i prava državljana Europske unije. Putem ovog poglavlja EU očekuje od Srbije napredak u sprečavanju svih oblika diskriminacije, zaštiti prva nacionalnih manjina, poboljšanju položaja romske nacionalne manjine, zaštiti prava djece, zaštiti prava žena, pristupu pravosuđu, ostvarivanju slobode medija, sprečavanju torture, zaštiti izbjeglica i interno raseljenih osoba, rješavanju pitanja nestalih osoba i zaštiti osobnih podataka.
Ispred Centra za edukaciju Roma i etničkih zajednica u Srbiji o položaju Roma javno je govorio Ljuan Koka, politolog i novinar, scenarist i političar, pripadnik romske nacionalne manjine u Srbiji koji je javnosti postao poznat kao autor dokumentarnog filma o stradanju Roma u Jasenovcu A ti, Bože, preživi za koji je dobio treću nagradu na televizijskom festivalu u Neumu 1988. godine. Koka smatra kako se u Srbiji provodi strukturna diskriminacija Roma jer se ne tretiraju jednako kao i ostali građani kad se radi, primjerice, o ekonomskom ili društvenom statusu. Navodi kako je pitanje Roma rasuto u nekoliko ministarstava i različitih ureda, a nitko od vodećih na vlasti nije stvarno zainteresiran za rješavanje problema. Kritički se osvrnuo i na koordinacijsko tijelo za uređenje strategije poboljšanja položaja Roma u Srbiji za koje kaže da radi vrlo isprekidano, s velikim pauzama, što je nedovoljno za rješavanje romske problematike. Politika u Srbiji prema njegovu viđenju nije donijela važne strateške dokumente i druge dokumente kojima bi se definirala obrazovna i socijalna politika i konkretne aktivnosti pa nije ni za očekivati pomake.
Prema Izvješću – Romi u Republici Srbiji – izazovi diskriminacije čiji je autor Goran Bašić, napisano u suradnji s Europskom grupom za prava manjina (Minority Rights Group Europe – MRGE) i nevladinom neprofitnom organizacijom Praxis, osnovanom 2004. godine u Beogradu s ciljem zaštite ljudskih prava, pružanja pravne zaštite i javnog zagovaranja za ukljanjanje sistemskih prepreka u pristupu pravima, evidentno je da je Republika Srbija usvojila Strategiju socijalnog uključivanja Roma 2016 – 2025, ali nije kreirala uvjete za njeno puno provođenje. Ne prikupljaju se podaci o implementaciji strateških mjera, ne pripremaju se odgovarajući izvještaji, a od 2018. godine nije donesen akcijski plan o provođenju Strategije. Romi i Romkinje nisu na odgovarajuće načine uključeni u ostvarivanje i upravljanje Strategijom niti na lokalnoj, niti na državnoj razini. Također, pristup pravdi je ograničen, što je uočljivo i iz podataka da se pripadnici ove manjine rijetko žale Zaštitniku građana Republike Srbije i Povjereniku za zaštitu ravnopravnosti. Veliki broj tužbi odbačen je iz formalnih razloga, a ne zbog toga što ne postoji osnova za tužbu, a pred sudovima se vodi mali broj postupaka u vezi sa zaštitom prava na ravnopravnost pripadnika romske nacionalne manjine. Institut besplatne pravne pomoći je uređen zakonom, ali je centraliziran, birokratiziran i sužen na mali krug pružatelja usluge koji nisu motivirani za njeno proaktivno provođenje prema građanima i građankama romske nacionalnosti. Spomenuto Izvješće je financirala Europska unija u okviru programa Prava, jednakost i državljanstvo 2014 – 2020, a njegov sadržaj predstavlja isključivo stavove autora koji su i odgovorni za sve u njemu navedeno.
Zaključci i preporuke iz Izvješća govore u prilog tome da Romi u Srbiji već dugo trpe posljedice strukturnog siromaštva i diskriminacije. Iako je država kreirala mjere za rješavanje tih problema, napredak je ograničen, a nejednakost je i dalje prisutna, kao svakodnevna realnost u skoro svakom području života, od zapošljavanja, stanovanja i zdravstvene zaštite do obrazovanja. Dijelom je to rezultat neprovođenja antidiskriminacijskog zakonodavstva i nedostatka povjerenja mnogih Roma i Romkinja u pravosuđe. Kao posljedica toga, prisutna je i široko rasprostranjena diskriminacija. Kako bi se situacija popravila i diskriminacija učinkovito suzbila, u ovom se Izvješću apelira na međunarodne organizacije, državne strukture, lokalne samouprave, civilno društvo i medije da rade s romskom zajednicom s ciljem konačne promjene društvenog i institucionalnog konteksta.
Najsigurnija podrška za zaštitu prava Roma i podizanje kapaciteta zajednice za socijalno uključivanje u Srbiji još uvijek je ona koju pruža Fondacija OCD kroz pravnu pomoć pravnika angažiranih od ove organizacije koja je relativno dobro upoznata s položajem i problemima romske zajednice, ali broj dostupnih pravnika definitivno je nedovoljan.
Europski romski centar za umjetnost i kulturu (ERIAC), osnovan u Berlinu 2017. godine kao rezultat široke koalicije romskih znanstvenika, aktivista i umjetnika podržanih od Vijeća Europe i Zaklade otvoreno društvo, otvorio je centar ERIAC – Srbija, čiji je predstavnik Bratislav Mitrović pojasnio za Deutsche Welle kako upravo ova organizacija ima vrlo jasno definirane misije i ciljeve preuzete od središta iz Berlina. Jedna od misija je jačanje romskog identiteta kroz promociju romske kulture, umjetnosti, povijesti i jezika. Jačanjem kulturnog identiteta želi se formirati politika identiteta koja ne dijeli romsku zajednicu već je zbližava i na taj način formira zajedničku svijest o jednoj naciji. Cilj je i taj da se u učenju o povijesti naroda s ovih prostora čuje istina o Romima te da se na taj način većinsko stanovništvo kroz sustav školskog obrazovanja educira o povijesti i kulturi Roma. Umjetnost na djelu očitovala se i u suradnji ERIAC-a Srbije i grupe KALI kroz nastanak pjesme znakovitog naslova Chapter 23.
