U svrhu obilježavanja ustanka u koncentracijskom logoru Auschitzu 16. svibnja 1944, na dan obilježavanja Dana romskog otpora, Europski institut za kulturu i umjetnost (ERIAC) poziva na međunarodno natjecanje romske vizualne umjetnike, grafičke dizajnere, animatore, kao i talentirane pojedinace da prijave svoje političke crteže, karikature kao i ostale radove srodne vrste. Dobrodošli su prijedlozi koji direktno uključuju satirizaciju političkih subjekata, kritiziraju trenutne ili prošle političke događaje, ili izražavaju određeni socijalno-politički fenomen u humorističnom duhu.
Komisija suvremenih umjetnika, kustosa i medijskih stručnjaka izabrat će deset umjetnika za participaciju u izložbi. Umjetnici će biti pozvani prezentirati svoje radove na izložbi u ERIAC-u u Berlinu, kao i biti na- građeni iznosom od 300 eura. Od izabranih umjetnika bit će očekivano da pošalju originalne grafičke materijale/crteže (veličine A4) u ured ERIC Berlin najkasnije do 31 svibnja 2021. godine.
Traže se crteži, skice, grafike sa potencijalom za uvjerljivu političku raspravu, ispunjene humorom, satirom i socio-političkim porukama. Pod ovim se podrazumijeva snažna vizualna uključenost sa kompleksnom ve- zom između vlada i Roma, Europe, manjinskog i večinskog stanovništva, europskih demokracija, razvoja samoopredjeljenja Roma, slobode medija, romske demografije, nadolazeći popisi stanovništva, kao i ostali politički aspekti modernog života Roma.
Tko se može prijaviti?
Samoizjašnjeni romski umjetnici/e
Kako aplicirati?
Pošaljite svoje radove, umjetnićke poruke i svoj kratak životopis kao dadotetku putem e-maila. Aplikacije trebaju biti napisane na engleskom jeziku i poslane na eriac@eriac.org u jednom e-mailu, ne većem od 2MB. Potrebno je napisati “Caricature Competition” u subject line e-maila.
Članovi stručne komisije:
Emília Rigová (suvremena umjetnica, članica Barvalipe Academije, predstojnica Roma Arts and Culture Zavoda na Sveučilištu “Matej Bel” u Slovačkoj)
Lela Savić (osnivačica i urednica La Converse i Svato, te voditeljica Quebec poglavlja kanadskih Journalists of Colour )
Jake Bowers (britanski romski novinar, producent, redatelj)
Vremenski okvir
Rok za aplikacije: 18. travanj 2021.
Izabrana djela trebaju biti poslana u ERIAC Berlin za izložbu najkasnije do 01. svibnja 2021.
Otvorenje izložbe: 16. svibanj 2021.
O povijesti političke karikature
Prvi prototip karikatura može se naći u drevnoj Grčkoj, gdje su bogovi bili viđeni kao subjekti, a ne kao politički vođe. Žanr je svoje najranije početke imao u kasnom srednjovjekovnom Italiji, gdje je niz nezadovoljnih ljudi počeo ismijavati gornje slojeve aristokracije. Prve političke karikature pojavile su se početkom 18. stoljeća, kada je engleski slikar William Hogarth u svojim djelima počeo kombinirati kritiku društvenih pojava s dosljednim umjetničkim scenama; posebno se njegova satira često ticala korupcije u britanskoj politici. Najpoznatija Hogarthova karikatura bio je Emblematični tisak na shemi Južnog mora (1721.), koji prikazuje krah burze u kojem su mnogi Britanci izgubili novac. Politička karikatura značajno se razvila tijekom Francuske revolucije (1789. – 1799.), kada su James Gillray i Thomas Rowlandson na sirov način prikazali revolucionarne aktiviste, kralja Georgea III i Napoleona I. Žanr je dalje razvijen pojavom satiričnog časopisa Punch, osnovana 1841. godine, koja je objavila mnoge političke karikature. Jedan od najpoznatijih bio je The Goose-Step (1936), o nakupljanju naoružanja u nacističkoj Njemačkoj za vrijeme Hitlera. Od sredine 19. stoljeća politička karikatura postala je atribut većine glavnih europskih novina. To se može objasniti sve većom složenošću odnosa između vlade i društva, demokratizacijom i razvojem slobode tiska. Danas se taj žanr sveprisutno koristi u modernom digitalnom svijetu za kritiziranje političkih režima i ličnosti i uspostavljanje dijaloga koji će pokrenuti promjenu. U romskom kontekstu, žanr političke karikature može podići svijest o društveno-političkim pitanjima i na duhovit i satiričan način iznijeti važne poruke povezane s političkim aspektima suvremenog romskog života.
