Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina organizirao je tri virtualne konferencije u sklopu projekta Uključivanje Roma – Ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine. Sve su se konferencije bavile pitanjem uključivanjem Roma u hrvatsko društvo, no jedna se bavila položajem žena, djece i mladih, druga identitetom, socijalnom distancom i iskustvom diskriminacije, a treća obrazovanjem i zapošljavanjem.
Konferenciju o položaju žena, djece i mladih najavio je pisac, kazališni i književni kritičar Srđan Sandić, a uvodne govore ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri i zastupnik u Hrvatskom saboru Veljko Kajtazi. Tahiri je podsjetio da je Ured kojeg je ravnatelj 2017. godine inicirao sveobuhvatno istraživanje o razini uključenosti Roma u hrvatsko društvo, a u 2019. i 2020. nastavio s analizom tada prikupljenih podataka, kojeg je i nova publikacija dio. Kajtazi se zahvalio autoricama nove znanstvene publikacije Uključivanje Roma u Hrvatsko društvo: žene, mladi i djeca Kseniji Klasnić, Suzani Kunac i Petri Rodik. Napomenuo je da ima dvostruko više Romkinja bez škole nego Roma, da su romska kućanstva velika, a čak 92 posto ih je u riziku od siromaštva.
Prvo izlaganje održala je Vedrana Šajn, novinarka i urednica prvog internetskog radija nacionalnih manjina Vedri Radio koji je posvećen sve dvadeset i dvije nacionalne manjine u Hrvatskoj. Šajn je Romkinja koja je pohađala osnovnu školu u Pitomači, završila ekonomsku srednju školu u Virovitici, a trenutno studira u Osijeku.
Angéla Kóczé, sociologinja i docentica na studijskom programu Romski studiji na Srednjoeuropskom Sveučilištu (CEU), koja je pokazala niz podataka o ženama, djeci i mladima u romskoj populaciji na razini cijele Europske unije. Kóczé je analizirala prava žena i mladih iz perspektive socijalne reprodukcije i reproduktivnog rada kojeg obavljaju žene. Objasnila je kako su žene izložene neplaćenom radu poput brige o djeci, bolesnima ili starijima, održavanju prostora za život u smislu čišćenja i pospremanja, kao i neplaćenom radu rađanja i odgajanja djece. Kóczé je istaknula da pogotovo Romkinje preuzimaju ogroman teret tih tradicionalnih ženskih uloga.
Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice, posvetila se pojmu intersekcionalnosti. Napomenula je kako svi imamo višestruke identitete, odnosno nitko nije samo mlad ili star, Rom ili Hrvat, žena ili muškarac, a neki su obuhvaćeni identitetima koji imaju diskriminacijske osnove. Intersekcionalna je diskriminacija ona koja se odvija na temelju nekoliko tih identiteta istovremeno, a koji su toliko povezani da ih je teško ili nemoguće razdvojiti. Zatim je navela niz podataka iz publikacije. Recimo, da 80 posto Romkinja od 20 do 29 godina nema završenu srednju školu.
Iduće je izlaganje održao Marius Taba, suradnik istraživač na Sveučilištu Corvinus u Budimpešti. Taba je naglasio kako su Romi iznimno mlada populacija te da 40 posto romske populacije čine djeca ili adolescenti. Istaknuo je kako su Romi zbog toga veliki potencijal koji europskim državama pruža mogućnost za razvitak kvalitetnih odgojnih, obrazovnih i zdravstvenih institucija, stanovanja i zapošljavanja, kako bi oblikovale novu generaciju prosocijalnih i radno sposobnih ljudi.
Zadnji govor je održala pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, koja je naglasila kako je najizraženije područje kršenja prava romske djece odgojno-obrazovni sustav. Na kraju je održana rasprava među sudionicima konferencije i Aleksom Đokićem, voditeljem Službe za nacionalne manjine u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Sudionici su odgovarali na pitanja postavljena iz publike.
Iduća konferencija o uključivanju Roma, koja se bavila identitetom, socijalnom distancom i iskustvom diskriminacije održana je povodom skorašnjeg izdavanja istoimene publikacije Nikole Rašića, Danijele Lucić, Branke Galić i Nenada Karajića, a najavila ju je novinarka i urednica Danijela Draštata, citirajući knjigu Oblak boje kože Nebojše Lujanovića:
Živiš u naselju u kojem ti ne daju vodu i struju… prljav si i spavaš na madracu koji
upija vlagu s poda… ne daju ti u školu jer smrdiš… prigovaraju ti da ne poznaješ jezik
ljudi koji te nikada nisu pustili blizu sebe… čak i ako si otporan na udarce i uvrede te
završiš školu, krug nije prekinut… ne daju ti nikakav posao, glad te tjera da prosiš i
kradeš… a onda ti se zalome djeca, koja opet nemaju vodu ni struju… u školu ih ne
puštaju jer… I tako u krug.
Nakon uvodnih govora Tahirija i Kajtazija, prvo je izlaganje održao lingvist i sociolog Nikola Rašić objasnivši porijeklo Roma, romskog jezika te način na koji su se identitet i jezici kojima Romi govore razvijali. Naglasio je kako indijsko porijeklo Roma uglavnom nije ni bitno jer su Romi kroz posljednjih tisuću godina postali dio Europe i isprepleteni su s narodima s kojima žive, slično kao što činjenica da su Hrvati došli s Karpata nije pretjerano važna za trenutni kontekst.
Sociologinja Danijela Lucić je predstavila najvažnije rezultate istraživanja. Gotovo svi Romi u Hrvatskoj govore hrvatski jezik (96,7 posto), ali pored njega govore barem još jedan, a najzastupljenija su dva bajaška dijalekta rumunjskog (74,1 posto) i romski (36,5 posto) te u manjem postotku (17 posto) neki drugi jezik, obično albanski, makedonski ili talijanski. Većina pripadnika romske nacionalne manjine (60,8 posto) je katoličke vjeroispovijesti, njih 22,6 posto islamske, a 10,3 posto pravoslavne. Nešto više od polovine Roma (53,3 posto) živi na lokalitetima u kojima ne postoji mogućnost institucionalnoga prakticiranja vjere, to jest nema objekta namijenjenoga za tu svrhu. Najčešća područja diskriminacije su rad i zapošljavanje, socijalna skrb, trgovina, uslužne djelatnosti i postupanje policije.
Prvo izlaganje posljednje konferencije, koja se bavila obrazovanjem i zapošljavanjem, održala je Dunja Potočnik s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Potočnik je iznijela rezultate istraživanja Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: obrazovanje i zapošljavanje koji obuhvćaju prikaz obrazovanja Roma od predškolskog pa do visokoškolskog, odnosno cjeloživotnog obrazovanja. Recimo, u školskoj godini od 2016/2017. u dobi od tri do šest godina, ukupno je samo 23 posto romske djece pohađalo predškolski odgoj i obrazovanje. Potočnik je naglasila da je predškolski odgoj temelj za daljnje obrazovanje. Nandor Čapo iz Uprave za nacionalne manjine i Ministarstva znanosti i obrazovanja također je predstavio niz podataka o obrazovanju Roma.
Redovna profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Darja Maslić Seršić predstavila je rezultate navedenog istraživanja koji se odnose na zapošljavanje. Profesorica je istaknula, recimo, kako je stopa zaposlenosti Roma u EU 70 posto, dok je u Hrvatskoj 30 posto.
Rukovoditeljica Odjela za aktivnu politiku zapošljavanja Luci Marin, napomenula je kako najveći broj nezaposlenih Roma evidentirano u Osječko-baranjskoj županiji te predstavila niz drugih podataka vezanih uz zapošljavanje. Konferencija je završena raspravom.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
