Svakog lipnja deseci tisuća Roma putnika sudjeluju na sajmu konja Appleby u Velikoj Britaniji. To je jedno od najvećih takvih okupljanja u Europi i prilika za Rome i Romkinje da se povežu i upoznaju, a ove je godine sajam trebao biti održan od 4. do 7. lipnja. Ovih je dana stigla službena vijest kako je tradicionalno okupljanje ipak otkazano zbog pandemije koronavirusa. To je tek drugi put da se sajam neće održati u posljednjih 250 godina.
No neodržavanje sajma nije trenutno glavni razlog za brigu među Romima putnicima u Velikoj Britaniji. Kao populaciju koja uvelike preživljava i zarađuje upravo kontinuiranim selidbama i izmještanjima, pandemija ih posebno ugrožava. Mnogi više neće imati izvore prihoda, a u mjestima u kojima trenutno borave nemaju adekvatnu infrastrukturu za realizaciju svih smjernica koje u ovom trenutku daju i Svjetska zdravstvena organizacija i nacionalne vlade diljem svijeta.
Ovo, naravno, nije samo problem romske zajednice u Velikoj Britaniji. Milijuni Roma diljem Europe žive u naseljima u kojima nema tekuće vode ni kanalizacije. Antiromski sentimenti već na snazi su u većini zemalja bili i prije ove pandemije, a pandemija bi stigme i izolaciju mogla samo pojačati. Slovačka, Rumunjska i Bugarska posljednjih su tjedana donijele dodatne mjere za romska naselja. Pored ograničenja koja vrijede za opću populaciju, romska naselja su obuhvaćena dodatnim mjerama – mnoga naselja su preventivno stavljena u karantenu ili su blokirana, izolirana i okružena policijskim i/ili vojnim snagama.
Slovački premijer Igor Matovič najavio je tako masovno testiranje Roma na virus, što samo po sebi nije loše, ali planirano je da testiranja vrše vojni liječnici, zajedno s pratnjom vojnika. U Țanderaju, na jugoistoku Rumunjske, na području na kojem živi mnogo Roma, patroliraju maskirani policajci, a grad je blokiran. I u Bugarskoj je više romskih naselja opkoljeno.
Željko Jovanović, koji vodi romski program Fondacije za otvoreno društvo, upozorava na opseg i implikacije zanemarivanja siromašnih Roma i Romkinja. Do sada je većinsko društvo ignoriralo činjenicu da je nezaposlenost među Romima loša za cijelu ekonomiju, kao i da su napadi desničarskih ekstremista na Rome loši za demokraciju. Sada pak mora biti jasno da zdravstvena zaštita Roma ima direktne posljedice koje će se odmah odraziti na sve ostale, rekao je Jovanović u razgovoru za Deutsche Welle.
U Mađarskoj, posebno na istoku zemlje, gdje u lošim uvjetima žive brojni Romi, aktivist i predsjednik Mađarskog romskog parlamenta Aladár Horváth, zatražio je poseban socijalni program za stanovnike odvojenih naselja. U pismu vladi i predsjedniku, Horváth je predložio donošenje programa upravljanja kriznog menadžmenta za siromašne Rome. U getoiziranim područjima stanovnici nemaju ušteđevine, kao ni zaliha, tamo ne postoji zdravstvena briga i raste strah da svojoj djeci više neće imati dati za jelo, istaknuo je Horváth.
Vlade diljem Europe donose mjere koje bi trebale pomoći ugroženima, ali u te ugrožene nikako da se uvrsti i pripadnike i pripadnice romske zajednice – među kojima su mnogi koji i u Hrvatskoj, primjerice, preživljavaju skupljajući sekundarne sirovine, radeći fuševe u drugim gradovima i selima, itd.
Ne prepoznaje se posebna ranjivost ovih zajednice kada su u pitanju bilo kakve politike zaštite i potpore, ali se izloženost romskih zajednica ipak prepoznaje na drugi način – upravo su zbog toga romska naselja ta koja bivaju opkoljena i izolirana. Vlasti znaju da su te zajednice nespremne za pandemiju i posebno izložene, ali ne promatraju zapravo ugrozu unutar i za romsku zajednicu, već se ugrozom smatra samo potencijalno “prelijevanje” virusa iz tih zajednica na ostatak društva.
I pučka pravobraniteljica Lora Vidović nedavno je povodom Svjetskog dana Roma izdala posebno priopćenje u kojem podsjeća kako je u okolnostima svjetske pandemije, odgovorno, važno i u skladu s načelima zaštite ljudskih prava, među kojima su i prava na život i zdravlje, osobitu pažnju posvetiti onima koji se i inače svakodnevno suočavaju s teškoćama koje izravno ugrožavaju njihova temeljna ljudska prava. Vidović je pritom upozorila upravo na loše uvjete u kojima živi romska populacija.
S obzirom da 68 posto romskih kućanstava ne posjeduje automobil, da je ukinut javni prijevoz te je zabranjeno napuštanje mjesta prebivališta i stalnog boravka bez propusnice, dostupnost medicinskoj skrbi i trgovinama s namirnicama i higijenskim potrepštinama drastično im je smanjena. Kada tome pridodamo i ukorijenjene predrasude i diskriminaciju prema romskoj manjini, evidentno je kako im je nužna pomoć i potpora, jer bi se u protivnom posljedice krize izazvane pandemijom COVID-19 osobito teško mogle odraziti na romsku zajednicu, zaključuje se u priopćenju pučke pravobraniteljice.
Ako se stvari nastave odvijati na ovaj način, romske zajednice neće tijekom i nakon ove pandemije #ostatidoma, nego, kao i do sada, bez pravog doma.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije.
