U utorak, 30. travnja 2019, održana je tribina Romi o Romima u klubu Močvara. Sudjelovali su Siniša Senad Musić, Milan Mitrović i Severina Lajtman, a Luka Antić je moderirao i postavljao pitanja. Za početak su sudionici govorili o vlastitom iskustvu vezano uz diskriminaciju. Siniša je naglasio kako nije imao radikalna diskriminatorna iskustva u životu jer je iz centra Zagreba, ali i zato što većinu svog mladenačkog života nije bio integriran već asimiliran, odnosno nije se eksplicitno smatrao Romom, te je tek kasnije razvio interes za romsku problematiku, počeo se tako identificirati i biti aktivan u zajednici. S druge strane, Milan je trpio predrasude od strane profesora u Slavonskom Brodu, te je zbog toga iz očaja odustao od obrazovanja. Kasnije se odlučio vratiti, završio je školu za odrasle, postao politički aktivan te danas predstavlja romsku zajednicu Slavonskog Broda. Severina je učenica prvog razreda gimnazije. Cijeli je život živjela u romskom naselju Piškorovac kraj Međimurja u iznimno teškim uvjetima, a zbog svoje je izvrsnosti uspjela upisati Privatnu umjetničku gimnaziju u Zagrebu. Severina je naglasila da je u Međimurju redovito doživljavala diskriminaciju, dok u Zagrebu još nije, te je posve prihvaćena od kolega i profesora.
Siniša je istaknuo kako hrvatski političari uopće ne promatraju romsku djecu kao neistraženi potencijal u kojeg se može uložiti i koji može poboljšati budućnost cijeloga društva. Naime, umjesto da se Rome promatra kao nužno zlo za koje treba izdvojiti novce iz proračuna, po Siniši bi ih se trebalo promatrati kao potencijalne kirurge, učitelje, mehaničare i druge visoko ili nisko kvalificirane radnike, koji bi pridonijeli društvu, a također, svojim primjerom i radom, izvukli ostatak romske zajednice iz stanja u kojem se nalazi. Milan je naglasio jedan od zanimljivijih problema koji redovito zahvaća Rome. Naime, većinsko se stanovništvo Hrvatske redovito žali da Romi ne rade te su na teretu države, a onda kada se Milan uspio izboriti i pronaći Romima posao, ti isti građani su se žalili da im Romi uzimaju poslove. Iz navedenog se očituje da većinsko stanovništvo nije zadovoljno ni sa kojim potezom Roma, osim vjerojatno onoga gdje nestaju, što puno govori o anticiganizmu u Hrvata.
Budući da je Severina višestruka pobjednica na LiDranu, moderator ju je zamolio da nam izrecitira nešto od građe koju je pripremila za jedno od natjecanja. Severina je pristala te nam izvanredno izvela baladu “Ni med cvjetjem ni pravice” Miroslava Krleže, koja je u tom kontekstu snažno simbolizirala društvenu nepravdu koju Romi trpe, a kvaliteta njene recitacije bila je popraćena snažnim i dugotrajnim pljeskom publike i općim oduševljenjem spram talentirane Severine.
Siniša nam je zatim predstavio problematiku slabe reprezentacije Romkinja u romskim civilnim društvima te naveo da postoji tendencija stvaranja romske elite koja bi predstavljala ostatak Roma, dok bi za prave rezultate, smatra Siniša, trebalo demokratizirati romsku akciju, staviti naglasak na osvješćivanje svih Roma, koji bi time postali agenti za političku borbu za zajednička prava i potrebe.
Moderator je zatim mikrofon prepustio publici, a jedno od pitanja bilo je ono o koheziji među Romima diljem Hrvatske i svijeta, odnosno postoje li određeni konflikti među njima, kako se Romi međusobno dijele i slično. Siniša je napomenuo da Romi u Hrvatskoj govore dva jezika, ali da ne misli da postoji konflikt između dvije grupacije te da su Romi skloni suradnji jer imaju iste interese, a to su borba protiv diskriminacije, kvalitetnije i dostupnije obrazovanje te zapošljavanje.
Još jedno od postavljenih pitanja iz publike bilo je o interesu neRoma o Romima, odnosno smatraju li Romi da bi većinsko stanovništvu trebalo borbu za romska prava prepustiti njima samima, na što je Siniša odgovorio da sama premisa diskriminacije Roma uključuje i bijelce koji ih diskriminiraju, dakle pretpostavlja društvo u kojem neRomi prestaju diskriminirati, tako da je poželjno i nužno da većinsko stanovništvo i Romi zajedno, budući da tako i žive, uđu u borbu protiv diskriminacije te skupa istražuju i nauče što više o romskoj povijesti i kulturi.
Tribina je bila izuzetno zanimljiva i informativna, jednako je izazivala empatiju kao i promišljanje o strukturalnim problemima marginalizacije Roma i potencijalnim rješenjima.
