Poznato je da postojanje KUD-ova doprinosi očuvanju tradicijske baštine pa tako i romska kulturno-umjetnička društva promoviraju stare romske pjesme, prikazuju nošnje, a svojim plesom narodnih plesova upoznaju nove generacije s romskom poviješću i identitetom.
O kulturnom program koji pripremaju i s kojim sudjeluju u razvijanju mreže kulturne infrastrukture u hrvatskom društvu razgovarali smo s voditeljima četiri romska KUD-a koji rade i stvaraju na ovom prostoru.
Terne Romane Luluđa
Unutar Udruge Roma Istre koje je aktivna od 1992. godine, djeluje romska folklorna sekcija Terne Romane Luluđa (Mladi romski cvijet) kroz koju je od osnivanja 1994. godine prošlo preko dvjestotinjak djevojaka i mladića. Voditelj sekcije, Veli Huseini, navodi desetak generacija folkloraša i folklorašica u romskoj sekciji, a on sam je aktivan od 1985. godine kada je bio sekretar omladine u romskom društvu.
“Uvijek se rado prisjetim Smotre kulturnih dostignuća Roma Jugoslavije koja se 1982/1983. održala u Nišu. Bio je to zaista predivan događaj sa raznolikim plesovima i kulturnom tradicijom.”
Huseini navodi kako je romska sekcija Terne Romane Luluđa i danas iznimno aktivna. Četiri puta su gostovali na međunarodnom festivalu u Lancianu u Italiji, a pored brojnih nastupa diljem Hrvatske nastupali su i u zemljama regije – Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji.
Uz Huseinija vođenje sekcije na sebe je preuzela i mlada Anita Avdi iz Vodnjana koja pohađa srednju trgovačku školu.
“Jako sam ponosna što zajedno sa Velijom vodim romsku folklornu sekciju. To nije nimalo lagan zadatak, puno je izazova i učenja, ali i zabave.”
Budući da je u Istri romska zajednica uglavnom podrijetlom sa Kosova, iz Makedonije i Srbije te da su islamske vjeroispovjesti, Huseini navodi kako su za inspiraciju koristili nošnje nihovih starih osobito kad je bila riječ o dimijama, ženskim širokim hlačama koje se podvezuju oko gležnja.
“Tipična nošnja koju smo koristili su dimije koje u sebi imaju i do dvanaest metara tekstila, zatim ručno rađena košulja koja je bila sva u srmi protkana zlatnim ili srebrenim nitima te prsluk jelek. To je reprezentativna nošnja i pokazujemo je u sklopu tradicionalne odjeće tijekom dana multikulturalnosti u Istri.”
Ipak, kako su počeli širiti program i moderirati ga, a u isto vrijeme radi jednostavnosti i praktičnosti u presvlačenju za vrijeme nastupa, izradili su šalvare, dugačke i vrlo široke hlače s nogavicama skupljenim oko gležnjeva nešto manje metraže nego dimije. Uz to, za potrebe plesova u čast prisjećanja na njihovu pradomovinu Indiju, imaju nekoliko sarija koji su indijska ženska tradicionalna nacionalna odjeća.
Terne Romane Luluđa nedavno su nastupili u Londonu povodom Svjetskog dana Roma.
Romski resursni centar
Jovica Radosavljević, voditelj i koreograf u Romskom kulturno-umjetničkom društvu Darda, za sebe kaže da je bogat čovjek. Mnoštvo volontera koje okuplja u Romskom resurnom centru, nekada RKUD-u Darda, prvom registriranom romskom kulturno-umjetničkom društvu na području istočne Hrvatske svakodnevno rade na njegovanju kulture i tradicije prvenstveno baranjskih, ali i ostalih Roma.
“Kada se 2002. godine osnivao RKUD Darda, ja sam izrazio želju da budem dio folklorne sekcije, obzirom da sam bio član KUD-a Branko Radičević punih deset godina. Međutim, tadašnji voditelj mi je ponudio da preuzmem folklornu grupu što se vrlo brzo pokazalo nimalo lakim poslom. O Romima nema pisanih podataka, niti o mom plemenu Roma Munćana i morao sam ići kod starih Roma i Romkinja te pomno istražiti običaje, tradiciju te pjesmu i ples jer je do tada već mnogo toga bilo izgubljeno i zaboravljeno.”
Više o Romskom resurnom centru pisali smo ovdje.
Romsko kulturno-umjetničko društvo Ludari
Nešto mlađe kulturno-umjetničko društvo dolazi iz Slavonskog broda i aktivno je od 2012. godine. Riječ je o Romskom kulturno-umjetničkom društvu Ludari čija voditeljica i koreografkinja Snježana Radić naporno radi kako bi se što više mladih uključilo u folklornu sekciju unutar udruge.
“Najdraži nam je bio nastup povodom prvog obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika na kojem su bili sudionici iz cijelog svijeta. Uz to, drag nam je nastup na Večeri nacionalnih manjina kada smo nastupali sa RKUD Darda, odnosno današnjim Romskim resurnim centrom, s kojima smo pokazali zajedničku tradiciju kao i iste vrijednosti koje dijelimo.”
RKUD Ludari uglavnom izvodi koreografije svojstvene Romima Ludarima. Maštoviti su u pristupu tradicionalnim plesovima te unose neke nove elemente u plesne korake. Društvo trenutno raspolaže s desetak istih nošnji, elegantno krojenih u ljubičastoj boji.
“Nošnje nam je skrojila krojačica iz Slavonskog Broda, no zbog manjka sredstava imamo samo te elegantne nošnje. Želja nam je sašiti i tradicionalnu odjeću kakvu su nosili naši pretci. Osim toga, imamo problem s prostorom za vježbanje. Ne znam postoji li ijedno kulturno-umjetničko društvo u Hrvatskoj koje vježba za vrijeme lijepih dana, na otvorenom, pod vedrim nebom. Moje dvorište je i dvorana za vježbanje i ured.”
Romsko kulturno-umjetničko društvo Tradicija
S istim se izazovima susreće i RKUD Tradicija iz Capraških Poljana čiji članovi vježbaju pod nadstrešnicom u dvorištu njihovog voditelja Stanka Nikolića. Folklorno društvo je aktivno od 2014. godine, broji dvadesetak članova, a nošnju šivaju u Karlovcu. Detalje poput rubaca i marama ipak nabavljaju u inozemstvu, gdje kako kaže voditelj Stanko Nikolić, postoji veća ponuda tradicionalnih romskih odjevnih predmeta.
“U Njemačkoj lako nalazim rubce koje koristimo u našim koreografijama, a onda ih kombiniramo sa nošnjama u crvenoj, zelenoj i plavoj boji. Mladi vole biti uključeni u folklorna društva, to ih ispunjava, međusobno se druže, a i imaju mogućnosti za putovanja po Hrvatskoj.”
