Jeka Mussolinija odzvanja Italijom

Foto: pixabay.com

Talijanski ministar unutarnjih poslova, Matteo Salvini, najavio je da će provesti popisivanje romskog stanovništva u Italiji kao uvod u izbacivanje onih bez državljanstva. Uz to je izjavio i kako bi oni s državljanstvom, “nažalost”, mogli ostati u Italiji.

Salvinijeva je izjava uzrokovala prvu veliku nesuglasicu između desnih koalicijskih partnera, Salvinijeve Lige i vođe Pokreta pet zvijezda Luigia Di Maie, koji je obratio pažnju javnosti na to da je Salvinijev zahtjev protuustavan. Nakon napada s različitih strana, Salvini je uzvratio izjavom: “Kada bi ljevica tako nešto napravila, sve bi bilo u redu, a kada ja to napravim, onda je to rasizam. Neću popustiti, idem naprijed. Talijani i njihova sigurnost su na prvom mjestu”.

Uz tu je izjavu priložio dokaz da je ljevica uistinu predložila popis romskog stanovništva 2012. godine, no ispalo je da je razlog toga bio da se pomogne romskim obiteljima i djeci u svakodnevnoj diskriminaciji od strane većinskog stanovništva Italije.

Carlo Stassola, predsjednik udruženja koje se bori protiv marginalizacije romskih skupina u Italiji, rekao je u da ako Salvini želi popis romskog stanovništa, može pročitati godišnje izvještaje njegova udruženja koje ih piše zadnjih tri godine. U njima stoji da šest od sedam Roma plaća porez, većina ih ima kuću ili plaća najamninu, a samo ih 26 000 živi u segregiranim područjima. Francesco Palermo, bivši talijanski senator i stručnjak za ljudska prava, izjavio je da nije moguće legalno tražiti popis specifične etničke skupine i protjerivanje kakvo je Salvini opisao, jer takve su procedure već pokušavane, ali nikad nisu uspjevale. Između ostalih, pokušao ih je provesti i Silvio Berlusconi.

No, Palermo dodaje kako je veći problem to što je reakcija naroda na Salvinijevu izjavu uglavnom pozitivna te da njegova popularnost raste usprkos ekstremnoj poziciji. Dodao je kako, nažalost, samo intelektualci i neki novinari misle da su takve izjave loše, a većina ljudi misli da nema ništa loše u tome. Salvini je toga svjestan i tako dobiva političku potporu naroda. No, reakcija bi bila drugačija, napominje Palermo, da Salvini napada druge etničke skupine, ali rasizam prema Romima vrlo je raširena pojava među talijanima.

Pew Research Center je 2016. godine objavio anketu prema kojoj je čak 82% ispitanih Talijana imalo negativan stav spram Roma, što je mnogo veći postotak nego u ostalim europskim zemljama. Romske zajednice su već dugo Salvinijeva meta, koji svoju političku slavu duguje javnim nastupima pred romskim naseljima, prijeteći da će ih srušiti.

Na Salvinijevu se izjavu oglasio i Noemi Di Segni, predstavnik talijanske židovske manjine, rekavši da ga Salvinijev prijedlog podsjeća na Mussolinijeve rasističke zakone protiv Židova i Roma od prije osamdeset godina.

Takva nas paralela uopće ne treba čuditi jer Salvini je javno izjavio svoje divljenje spram Mussolinija. K tome, zagovornik je stare radikalne desne teorije zavjere o tome kako globalisti pokušavaju uništiti bijelu rasu, što je očito iz njegove izjave da ljevica podržava imigraciju jer želi jeftinu radnu snagu “robova”.

Salvini je otprije došao do naslovnica svjetskih novina zbog odbijanja broda koji je prevozio 629 spašenih afričkih migranata, rekavši da Italija više neće biti europski izbjeglički kamp. Migranti su morali biti premješteni u Španjolsku, a nova desničarska populisička vlada Italije ima u planu deportirati 500 000 migranata.

Jeka Mussolinija uistinu odzvanja Italijom. Prošli su tjedan trojica bijelih muškaraca, derući se “Salvini! Salvini”, pucali iz zračnih pištolja po dvojici migranata iz Malija, a u veljači je bijeli muškarac, ogrnut u talijansku zastavu, ranio šest afričkih migranata. Prije no što ga je policija privela, napravio je fašistički pozdrav.

Za kraj bih završio s tweetom Paola Gentilonija, bivšeg premijera Italije, koji je već u nekoliko navrata izrazio inicijativu da Europa uzme budućnost u svoje ruke: “Izbjeglice jučer, Romi danas, sutra pištolji za sve. Kako je naporno biti zao.” 

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime