Nova knjiga Filipa Škiljana o povijesti zagrebačkih manjina i njihovom utjecaju na razvoj grada

Foto: Phralipen

U Društvu hrvatskih književnika je 7. lipnja održana promocija knjige “Nacionalne manjine u Zagrebu” urednika Filipa Škiljana.

Elizabeta Knorr, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba, naglasila je plodonosnu suradnju Koordinacije vijeća i gradskih vlasti koja traje već 15 godina. Manjine u Hrvatskoj prvi put su 2003. godine birali vijeća i predstavnike u jedinicama samouprave kako je to utvrdio Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.

Predsjednik Koordinacije, Dušan Mišković, izjavio je kako knjiga ima cilj osvijestiti kako pripadnicima nacionalnih manjina tako i pripadnicima većinskoga hrvatskog naroda koliko su nacionalne zajednice Grada Zagreba utjecale na razvoj i koliko su utkane u gradsku povijest, kulturu, gospodarstvo, znanost i svakodnevni život glavnog grada Hrvatske.

“To je bitno zbog trenutnih današnjih politika kada u pitanju prava nacionalnih manjina i njihov položaj u Republici Hrvatskoj.”

Prvi dio knjige pisale su manjine same o sebi, i to njihovi predstavnici, članovi i tajnici vijeća o djelatnosti pojedinih nacionalnih manjina u Gradu Zagrebu od vremena osnivanja vijeća i biranja predstavnika do danas. Drugi dio odnosio se na povijest svake nacionalne manjine.

Škiljan je potom rekao su na Gradecu u srednjem vijeku od stranih neslavenskih etnika u najvećoj mjeri živjeli Mađari, Latini odnosno stanovnici talijanskog i francuskog podrijetla i Nijemci. Prvi zagrebački biskup bio je Čeh, a pripadnici nacionalnih i vjerskih manjina odigrali su svoju ulogu i u hrvatskom narodnom preporodu u književnosti – Ljudevit Gaj koji je bio rumunjskog podrijetla, Pavao Štos češkog, Bogoslav Šulek slovačkog, Stanko Vraz slovenskog i Dimitrije Demeter grčkog podrijetla. Romi su, kao i prije, uglavnom živjeli na periferiji grada, a za vrijeme Drugogsvjetskog rata bili sprovedeni u Jasenovac o čemu svjedoče i rijetko sačuvani dokumenti. U socijalističkoj državi Romi su se integrali u istočni dio grada.

U trećem dijelu knjige pod naslovom “prilozi” nalaze se tablice s brojevima iz kojih je vidljiv porast/pad pripadnika nacionalnih manjina kroz zagrebačku povijest te tablice s popisima svih udruga nacionalnih manjina.

Filip Škiljan znanstveni je suradnik u Institu za migracije i narodnosti te autor mnogobrojnih knjiga i radova.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime