Nešto je mrzilačko u državama europskim

Foto: pixabay.com

Policija je prošle godine evidentirala preko 1400 zločina prema  Židovima u Njemačkoj, navodi se u nedavno objavljenom novinarskom istraživanju koje je proveo Tagesspiegel. U velikoj većini slučajeva zločini su počinjeni od strane desničarskih ekstremista ili osoba s ekstremno desnim tendencijama. Čak u 1377 slučajeva, 95 posto od ukupnog broja, policija je utvrdila da desničarski motiv taj koji pokreće počinitelje zločina.

U priopćenju se navodi i kako njemačka vlada očekuje da će spomenute brojke još više rasti, uzveši u obzir da dani podaci nisu konačni. Ovo istraživanje pritom nije jedini uznemiravajući indikator trenutne klime u Njemačkoj.

Nedavno je Gökay Sofuoglu, predsjednik organizacije Turske zajednice u Njemačkoj (Türkische Gemeinde in Deutschland) oštro kritizirao planirano preimenovanje Ministarstva unutarnjih poslova u Ministarstvo unutarnjih poslova, izgradnje i domovine. Kako je Sofuoglu istaknuo u razgovoru za Berliner Zeitung, Njemačka bi trebala poticati inkluzivno razumijevanje pluralističkog društva, s osnovnim zakonom, njemačkim ustavom, koji služi kao zajednička osnova vrijednosti, umjesto da se naglašavaju i promiču tradicionalne vrijednosti sadržane u isključujućem pojmu “domovina”.

Rasprava se ovih dana pokrenula i oko spomenika žrtvama nacizma u šoping-centru u Hamburgu. Naime, bivša središnjica Hitlerovog Gestapoa u Hamburgu danas je privatna luksuzna nekretnina, a investitor se prilikom kupnje obvezao napraviti memorijalni centar u zgradi. Centar bi trebao biti mjesto edukacije o nacističkim zločinima počinjenima u toj zgradi. Ostatak zgrade i dalje bi pak trebao biti komercijalni prostor – korišten za trgovine, restorane, urede i stanove.

Upravo zbog toga planirana izgradnja memorijalnog centra naišla je na negodovanje. Kako je za Deutsche Welle rekla Cornelia Kerth,  predstavnica Udruge žrtava nacizma: „Poanta je da to neće biti memorijalni centar, već izložba od 70 četvornih metara u trgovačkom centru, u komercijalnoj knjižari i kafiću. Lokacija je ‘smanjena’. Ovdje je organiziran nacistički teror u Hamburgu.“

O nacističkom teroru u posljednje se vrijeme pričalo mnogo i u Poljskoj, odnosno – pokušavalo se ograničiti pričanje o istom. Naime, novodonešeni zakon u Poljskoj predviđa kaznu do tri godine zatvora za građane i građanke te strane državljane koji bi izraz “poljski logori smrti” upotrijebili za koncentracijske logore koje su nacisti otvarali u Poljskoj u Drugom svjetskom ratu. Zakon je prihvatio donji dom poljskog parlamenta, a da bi stupio na snagu, čeka se odobrenje Senata te potpis poljskog predsjednika.

Iz Izraela su brzo stigle optužbe da poljska vlada želi mijenjati povijest i negirati vlastito sudjelovanje u zločinima koje su nacisti provodili u Drugom svjetskom ratu. Njemačka kancelarka Angela Merkel izbjegla je biti kritična prema poljskim vlastodršcima, prokomentiravši kako je Njemačka ta koja je odgovorna za nacističke zločine.

Iako je povijesno posve jasna odgovornost Njemačke za nacističke zločine, Merkel bi bez straha trebala pozvati i na preispitivanje uloge koju je Poljska, kao i neke druge zemlje, imala u nacističkim zločinima, kao i upozoriti na implikacije koje ovakvi zakoni imaju za ograničavanje slobode govora. Zakoni koji kriminaliziraju raspravu i kritički dijalog o povijesti uvijek su opasni, pogotovo ako ih analiziramo u kontestu recentnih promjena u Poljskoj, koje idu u smjeru gušenja kritike i izrade novog nacionalističkog obrasca zemlje. Nakon što se obračunalo s državnom televizijom i novinskom agencijom PAP, i privatne medijske kuće su pod pritiscima da moraju „ponovo postati poljske”. U tom kontekstu, pokušaj da se „spere ljaga Drugog svjetskog rata“ i povezivanje s nacističkim zločinima nije slučajan.

Slično se zapravo događa i u Njemačkoj, u kojoj Merkel, dok ističe apsolutnu njemačku odgovornost za nacističke zločine, pokušava skrenuti pažnju s činjenice da je u istoj toj zemlji lani evidentirano više od 1400 zločina prema Židovima. I u Njemačkoj, i u Poljskoj, mrzilačkih desničarskih „istupa“ je sve više. Postoji li neka poveznica? Postoji, dakako. A postojala je i u Drugom svjetskom ratu. Zlo se nije sijalo i širilo samo od sebe, niti isključivo od strane onih koji su naređivali i ubijali i progonili, već i od onih koji su šutjeli i ubojstva i progone u miru promatrali.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime