Međunarodna romska unija (IRU) sa sjedištem u Latviji i ove godine okupila je predstavnike Roma iz tridesetak zemalja svijeta na 2. Romskoj konferenciji starješina (2nd Roma Seniors Conference), a program je kao i prethodne godine pratio Svjetski romski festival (Roma World Festival) koji se održao treću godinu zaredom. Događaj se odvio 19. i 20. listopada 2017. godine.
Delegaciju iz Republike Hrvatske predstavljali su saborski zastupnik Veljko Kajtazi i predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” Suzana Krčmar.
Prvi dan konferencije otvorile su prezentacije o Samudaripenu (rom. genocidu nad Romima u Drugom svjetskom ratu) Stanisława Stankiewicza (Poljska), Marcela Courthiadea (Francuska), Veljka Kajtazija (Hrvatska), Santina Spinellija (Italija) i drugih, a izložene su i informacije o stradanju latvijskih Roma čija je povijest u Latviji stara oko 500 godina.
“Govorimo o ovome danas kako se povijest ne bi ponovila jer ove stvari moraju biti izrečene, ne samo zbog nas nego i zbog naše djece i njihove djece” istaknuo je Normunds Rudevičs, predsjednik Međunarodne romske unije.
Marcel Courthiade, s INALCO instituta Sveučilišta u Sorboni, predstavio je svoju studiju o romskoj povijesti i pravu na samoodređenje.
“Sljedeće godine ćemo obilježiti 1000 godina otkad smo napustili Indiju. Pripremamo se obilježiti tu godinu u suradnji s indijskom vladom. Želimo ukazati i na negiranje romske kulture i genocida koji se odvija kroz krinku integracije na mnogim mjestima”, istaknuo je profesor Courthiade iz Francuske.
Dan je zaključen u Moskovskom domu (Maskavas Nams) glazbeno-kazališnim programom inspiriranim djelom A. S. Pushkina “Tsigani” (op. a. Romi).
Drugi dan konferencije romski predstavnici predstavili su kratke izvještaje o stanju u državama iz kojih dolaze, a skupu su podršku dali između ostalih i predstavnici Ministarstva kulture Latvije i pučki pravobranitelj g. Juris Jansons kojima su uručena i prigodna priznanja za doprinos radu IRU-a.
Dvodnevno zasjedanje zaokruženo je festivalom koji se ove godine preselio u Splendid palaču, najstariju kino dvoranu u središtu Rige otvorenu davne 1923. godine.
“Najautentičniji dio romske kulture je glazba čija su kolijevka stoljećima duga putovanja, ali romska glazba razvija se jako sporo. Glavni problem kad govorimo o romskoj kulturi jest strogo pridrižavanje tradicije što ne ostavlja prostora njenog razvoja u budućnosti. Također, nedostaje i obrazovanja i osnovnog razumijevanja povijesti svjetske glazbe. Ja pokušavam proširiti granice ove tradicije”, dodao je Imer Traja Brizani, romski glazbenik iz Slovenije.
Na festivalu su se mogli čuti razni glazbeni stilovi i trendovi koji su utjecali na romsku glazbu – od popa, modernih klasika, romansi, jazza i ostalih žanrova koji su publici prikazali bogatstvo romske kulture u 21. stoljeću od Moskve do Ljubljane.
